BEBE i mala djeca koja puno drijemaju mogu imati manji vokabular i slabije pamćenje, pokazuje novo istraživanje. Naime, iako mnoge brine kad njihova djeca spavaju premalo, nova studija otkriva da su neka djeca bolja u konsolidaciji informacija tijekom spavanja pa rjeđe drijemaju.

S druge strane, oni s manje razvijenim vokabularom i slabijim kognitivnim vještinama trebaju češće drijemati. Međutim, rezultati sugeriraju da smanjenje drijemanja kod te djece neće poboljšati razvoj mozga te da im treba dopustiti da drijemaju onoliko često koliko im je potrebno.

"Roditelji su zabrinuti oko spavanja. Brinu da njihova djeca ne drijemaju onoliko koliko se očekuje za njihovu dob ili da drijemaju prečesto i predugo. Ali naše istraživanje pokazuje da vrijeme drijemanja kod djece odražava njegovu individualnu kognitivnu potrebu. Neki su učinkovitiji u konsolidaciji informacija tijekom spavanja pa rjeđe drijemaju. Djeca s manje razvijenim rječnikom češće drijemaju", izjavila je voditeljica istraživanja dr. Teodora Gliga sa Sveučilišta East Anglia (UEA).

Dodala je i da će "mala djeca prirodno drijemati onoliko koliko im je potrebno i to bi im trebalo dopustiti".

Istraživački tim proučavao je 463 dojenčeta u dobi između 8 mjeseci i tri godine tijekom karantene 2020. godine. Roditelji su upitani o obrascima spavanja njihove djece, njihovoj sposobnosti da se usredotoče na zadatak, upamte informaciju i o broju riječi koje razumiju i mogu izgovoriti. Dali su i podatke o socioekonomskom statusu i obrazovanju te o količini vremena provedenog pred ekranom i aktivnostima na otvorenom u koje je njihovo dijete uključeno.

"Lockdown nam je dao priliku da proučimo intrinzične dječje potrebe za snom jer kada su djeca u vrtiću, rijetko spavaju onoliko koliko im je potrebno. Utvrdili smo da je struktura dnevnog sna pokazatelj kognitivnog razvoja. Dojenčad s češćim, ali kraćim drijemanjem, imala je manji vokabular i lošiju kognitivnu funkciju. Također smo otkrili da je ova negativna povezanost između vokabulara i učestalosti drijemanja izraženija kod starije djece", rekla je dr. Gliga.

Zaključak stručnjaka je da bi skrbnici trebali koristiti mentalnu, a ne kronološku dob djeteta kako bi utvrdili djetetove potrebe za snom.

Studiju, objavljenu u časopisu JCPP Advances, provela je UEA u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta u Oxfordu, Sveučilišta Oxford Brookes, Sveučilišta u Leedsu i Sveučilišta u Warwicku. Financiralo ju je Vijeće za ekonomska i društvena istraživanja (ESRC).