ROGER Federer odrastao je igrajući nogomet, rukomet, badminton i košarku. Abby Wambach svoj nogometni uspjeh, barem djelomično, pripisuje vremenu koje je provela igrajući košarku. Gotovo sve članice američke nogometne reprezentacije bavile su se s najmanje četrnaest različitih sportova - i niti jedan od njih nije bio nogomet - te su sve vjerovale da su drugi sportovi poboljšali, a ne ometali njihovu uspješnu nogometnu karijeru.

Takav pristup znanstveno ima smisla. Prema Davidu Epsteinu, autoru knjige "Range: Why Generalists Triumph in a Specialized World", oni koji se bave raznim sportovima i u slobodno vrijeme izloženi su nestrukturiranoj igri, uče, razvijaju se i stječu niz vještina.

"U tom procesu djeca ne otkrivaju samo ono u čemu su stvarno dobra, već i što zaista vole. Zatim se tome posvete i teže izvrsnosti", pojasnio je.

Ista premisa vrijedi i za uspjeh u karijeri, ne samo u sportu.

"Jedna studija pokazala je da su oni koji su se specijalizirali na početku karijere bolje zarađivali, ali oni koji su se kasnije specijalizirali, nadoknadili su prednost pronalaskom posla koji bolje odgovara njihovim vještinama i osobnosti", tvrdi Epstein.

> Treba li pustiti djecu da odustanu od aktivnosti? Psihologinja: To je ponekad u redu

Zaključak je da treba potaknuti djecu da isprobaju više aktivnosti i ne prisiljavati ih da odmah pronađu svoj konačni put.

"Ne morate brinuti ni ako dijete ne pronađe svoj put kad poraste. Studija o 2.7 milijuna startupa pokazala je da je prosječna dob osnivača najuspješnijih tehnoloških startupa 45 godina. Također, ispostavilo se da 50-godišnji osnivač startupa ima gotovo tri puta veću vjerojatnost da će osnovati uspješan startup nego 25-godišnji osnivač. I gotovo je dvostruko veća vjerojatnost da će 60-godišnjak osnovati startup koji će biti među 0.1 posto najboljih tvrtki", poručio je Epstein.