HAK-ovi mehaničari otkrivaju: Evo što se najviše kvari na benzincima i dizelašima
HRVATSKI autoklub ima višedesetljetno iskustvo s hrvatskih cesta zahvaljujući službi pomoć na cesti, a sada u godišnjem izvještaju otkriva što se danas najviše kvari na benzincima i dizelašima.
HAK-ov tehnički savjetnik Marin Morava otkriva iz kojih razloga će vas benzinci i dizelaši najčešće ostaviti na cesti:
"Kod dizelaša, kod motora s Euro 5 i 6 normom ispušnih plinova, često će se događati problemi s ventilom za povrat ispušnih plinova AGR ili EGR, kao i s AdBlue spremnikom, s otopinom ureje. Jedno i drugo utječe na gubitak pogona, a riječ je o dijelovima koji obrađuju ispušne plinove.
Kod novih generacija dizelskih brizgaljki nema pravila, nekad stanu raditi na 60.000 km, a kod istog modela vozila naprave 300.000 km bez problema. Veliki je problem kod ove grupe dijelova da često nisu lagerski dostupni i cjenovno su dosta veliki i neplanirani trošak, kao i već spomenuti dijelovi koji sudjeluju u obradi ispušnih plinova."
A što je s benzincima?
"Kod benzinaca često će nas na cesti ostaviti visokonaponski svitak (bobina) – tada ostajemo bez potrebne iskre na svjećicama i gubitkom rada cilindra nema daljnje vožnje na siguran način. Vozila na benzin, a pogotovo ako su kombinirana s LPG pogonskim gorivom, često mogu imati neispravnost benzinske pumpe u spremniku goriva kao i kod motora s direktnim ubrizgavanjem koji koriste visokotlačne pumpe za ubrizgavanje goriva. Benzin ne djeluje kao dizelaš s efektom podmazivanja.
Također, noviji trocilindarski benzinski motori često boluju od nekog od problema na distribuciji s lancem. Uvijek je prijenos između bregaste osovine i koljenastog vratila teže uravnotežiti s tri cilindra pa neki materijali u tom prijenosu prije dožive određeni zamor ili ubrzanije trošenje do često neželjene razine njihovog pucanja i potpunog otkazivanja“, objašnjava Morava.
Mnogi se pitaju kako izbjeći probleme na putovanju koji bi mogli upropastiti godišnji odmor, kako izgubljenim vremenom tako i neplaniranim troškovima. Iz HAK-a upućuju na autodijagnostiku.
"U ovim ili sličnim problemima često autodijagnostika može bilježiti određenu kodnu grešku, koja neće još uključivati lampicu neispravnosti motora, ali će servisu biti vidljivo da računalo već bilježi da ti dijelovi rubno funkcioniraju. Očitane greške s dijagnostičkim uređajem će pomoći serviseru da na vrijeme upozna vozača da bi skoro moglo doći do situacije otkazivanja nekog ključnog dijela.
Preporuka je da se u sklopu redovnih pregleda i servisa obavi i autodijagnostika s dijagnostičkim uređajem kako bi se na vrijeme odradila analiza", poručuju iz HAK-a.