KINESKI tehnološki tajkun Jack Ma ustvrdio je kako je blagoslov biti dio takozvane "996 radne kulture" u kojoj ljudi rade od 9 do 21 sat, šest dana u tjednu. Sada su kineske vlasti izdale strog podsjetnik kompanijama da je takvo iscrpljujuće radno vrijeme zapravo nezakonito. U zajedničkom priopćenju objavljenom prošlog četvrtka, vrhovni kineski sud i ministarstvo rada detaljno su elaborirali 10 sudskih odluka u vezi s radnim sporovima, od kojih su mnoge uključivale radnike prisiljene raditi prekovremeno, piše BBC.

"Radnici imaju pravo na odgovarajuću naknadu i vrijeme odmora ili praznike. Poštivanje nacionalnog radnog vremena obveza je poslodavaca", upozorava se u priopćenju i dodaje da će se izraditi daljnje smjernice za rješavanje budućih radnih sporova.
No, hoće li ovo upozorenje otvoriti put stvarnim promjenama za njene prezaposlene građane?

Prema kineskim radnim zakonima, standardno radno vrijeme je osam sati dnevno, a najviše 44 sata tjedno. Svaki posao izvan toga zahtijeva dodatnu plaću za prekovremeni rad. No, to nije dobro provedeno.

Velike kompanije imaju posebna pravila

U mnogim velikim kompanijama, posebice u uspješnom tehnološkom sektoru, zaposlenici često rade daleko duže i nemaju uvijek odgovarajuću nadoknadu. Zaposlenici su godinama gunđali zbog svojih rasporeda, a neki su se čak pokušali boriti. Grupa programera 2019. godine dospjela je na naslovnice, pokrenuvši kampanju na platformi za razmjenu kodova Github, stavljajući na crnu listu startupove koji su preopteretili osoblje, tako što su im onemogućili korištenje otvorenog koda.

Ipak, iscrpljujuća 966 radna kultura se nastavila, a vlada je bila suzdržana. Uostalom, ta ista radna etika također se smatra zaslužnom za uspjeh ovih kompanija, od kojih su neke od tada postale nevjerojatno probitačne na svjetskoj sceni.

Poput Maa, koji je osnovao internetskog maloprodajnog diva Alibabu, šef platforme za e-trgovinu JD.com Richard Liu branio je ovu radnu kulturu i napadao "zabušante". No, nezadovoljstvo javnosti znači da vlasti više ne mogu zatvarati oči, rekli su stručnjaci za BBC.

"Stvari su na prekretnici i potrebna je hitna akcija, posebice nakon nekoliko smrtnih slučajeva", rekla je dr. Jenny Chan sa Sveučilišta u Hong Kongu.

Dvoje radnika umrlo u nekoliko tjedana

Početkom ove godine dvoje zaposlenika na platformi za e-trgovinu Pinduoduo umrlo je u razmaku od nekoliko tjedana. Mladi radnik srušio se na putu kući nakon dugotrajnog rada, dok je drugi počinio samoubojstvo. U siječnju se dostavljač hrane zapalio nakon što mu je navodno uskraćeno 770 dolara zaostalih plaća, samo mjesec dana nakon što je jedan radnik umro dok je dostavljao obroke za internetsku platformu Ele.me.

Nejasno je jesu li slučajevi izravno povezani s prekomjernim radom, no izazvali su ogorčenje na internetu i pokrenuli raspravu o 996 kulturi i mračnoj strani rada u nekim cijenjenim kompanijama. Neki su na društvenim mrežama pisali kako redovito rade više od 300 sati svakog mjeseca, što daleko prelazi zakonske granice. A za mnoge radnike koji usred pandemije rade duže nego ikad, stvari su došle do zida.

"Tako sam umoran. Ne mogu se sjetiti kada sam zadnji put ugledao svjetlost dana. U međuvremenu velike kompanije postaju sve bogatije. Je li to pošteno?" napisao je jedan korisnik na platformi za mikroblogove Weibo.

Raširena reakcija nije dobro legla Pekingu, koji nastoji održati društvenu stabilnost. A važno je i to što mnogo ljudi radi u digitalnoj ekonomiji.

"Bilo da se radi o znanstvenim radnicima u internetskim kompanijama ili djelatnicima na platformama za isporuku, oba sektora zapošljavaju milijune radnika, a mnogi najvjerojatnije rade 996", rekao je dr. Song Zhaoli s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.

"Vlada ne može mirno sjediti i dopustiti da se eksplodira"

S porastom pritužbi među radnicima, neki pozivaju na kolektivno djelovanje. Prema izvještaju nevladine organizacije China Labor Bulletin sa sjedištem u Hong Kongu, između 2016. i 2021. zabilježen je 131 slučaj prosvjeda radnika koji dostavljaju hranu.

"Vlada ne može mirno sjediti i dopustiti da se eksplodira. Oni žele mir u kući", rekao je dr. Chan.

Do pomaka prema boljoj zaštiti na radu dolazi i s promjenom stavova mnogih mladih Kineza, kažu stručnjaci. Za razliku od njihovih roditelja koji su vjerovali da se naporan rad isplati, među iscrpljenim mladima, koji vide malu nagradu u tome što rade, pojavljuje se sve veći osjećaj nezadovoljstva.

Neki su toliko razočarani da je pokret "tang ping" - doslovno što znači "ležati ravno" - zadobio snagu posljednjih mjeseci, pozivajući se na ideju da se ljudi ne bi trebali previše opterećivati i umjesto toga biti zadovoljni dostižnijim ciljevima.

"Mladi su vidjeli druge mogućnosti i preferiraju fleksibilniji način života", objasnio je dr. Song.

Pada radna snaga

No, ovo je koncept koji zabrinjava vlasti dok se zemlja bori s opadanjem radne snage. U svibnju je kineski popis, koji se obavlja jednom u desetljeću, pokazao najsporiji porast stanovništva u posljednjih nekoliko desetljeća.

"Ovo zabrinjava vladu, jer su joj ti radnici potrebni za održavanje ekonomije. Zato se sada pokušava stvoriti sustav zapošljavanja koji se čini humanijim za mlade radnike. Cilj je učiniti im posao privlačnijim. Kina mora ostati konkurentna", rekao je dr. Chan za BBC.

Na društvenim mrežama reakcije na prošlotjednu obavijest bile su oprezne. Mnogi su se pitali hoće li im to uistinu poboljšati radno okruženje. No, stručnjaci su optimističniji.

Kako Kina nastavlja sa suzbijanjem utjecaja nekih od svojih najvećih kompanija, one se neće usuditi prijeći granice.

"Sudski slučajevi objavljeni su kao primjeri u jasnoj poruci poslodavcima - ako se prema radnicima ne budete ponašali dobro, izgubit ćete", rekao je dr. Chan.

I čini se da je to počelo djelovati. Prošle subote proizvođač mobitela Vivo rekao je da će prekinuti svoju praksu "velikih/malih tjedana", pri čemu se izmjenjuju petodnevni i šestodnevni radni tjedan. "Odsad smo ljudi koji će imati pune vikende! Radimo na stvaranju sretnog i progresivnog okruženja za naše radnike", stoji u kompanijskoj objavi.

Radnici se sada također mogu osjećati hrabriji da svoje šefove izvedu pred sud. "Očekujem da će se više radnika pozivati na svoja prava prema zakonima o radu kada osjete da su bili maltretirani. Slijedeći smjernice Vrhovnog suda, niži će sudovi u Kini također podržati stav radnika u sličnim radnim sporovima", rekla je Angela Zhang, profesorica prava sa Sveučilišta u Hong Kongu.