GLAZBENICA i kći legende rock'n'rolla Elvisa Presleyja Lisa Marie Presley (54) umrla je u četvrtak nakon što je hitno prevezena u bolnicu u L.A.-u zbog srčanog zastoja. Lisa Marie je pretrpjela srčani zastoj u svom domu u Calabasasu u Kaliforniji, a vijest o smrti potvrdila je njezina majka. "Teška srca moram podijeliti razornu vijest da nas je napustila moja prekrasna kći Lisa Marie", obavijestila je javnost Priscilla Presley.

Associated Press navodi da Presley nje disala kada je hitna pomoć stigla. Medicinski tim primijenio je kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR). Presley je navodno povratila puls i davala "znakove života". Nejasno je što je uzrokovalo Presleyjev srčani zastoj.

Što je srčani zastoj?

Srčani zastoj je iznenadni gubitak funkcije srca, disanje i svijesti. Tijekom srčanog zastoja, električni sustav srca prestaje funkcionirati.

"Postoje različiti uzroci srčanog zastoja, uključujući aritmiju ili nepravilne srčane ritmove, kardiomiopatijame (bolesti srčanog mišića), probleme sa zaliscima i bolesti koronarnih arterija", kaže kardiolog dr. Rigved Tadwalkar.

"Najčešći uzrok je električni kvar srca zbog brzog i nepravilnog otkucaja srca iz donjih komora srca (ventrikula)", rekao je Tadwalkar za Healthline.

Kada se to dogodi, srce nije u stanju učinkovito pumpati krv do vitalnih organa poput mozga, pluća i bubrega. Ako se funkcija srca odmah ne uspostavi, srčani zastoj može biti smrtonosan. Naime, srčani zastoj može lišiti mozak kisika i ozbiljno ozlijediti mozak. Zato je potrebno u pravo vrijeme krenuti s reanimacijom. CPR ne samo da može spasiti nečiji život, nego održavajući dotok krvi u mozak, održati funkciju mozga.

Kada je riječ o oštećenju organa, liječnici su najviše zabrinuti za mozak.

"Najviše se brinemo zbog anoksične ozljede mozga, što je nepovratna ozljeda mozga zbog nedostatka kisika tijekom duljeg razdoblja", pojasnio je Tadwalkar.

Kako tretirati zastoj srca?

Ako naiđete na osobu koja nepomično leži ili se u vašoj prisutnosti iznenada sruši na tlo, najprije provjerite je li pri svijesti. Primite je za ramena i lagano protresite. Uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, zaključujemo da je osoba bez svijesti. Svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomoć i prijeđite na postupak ABC. Pojam ABC odnosi se na tri stvari: A (airway ili dišni put) - otvaranje dišnog puta, B (breathing ili disanje) - provjeru disanja i C (circulation ili krvotok) - masažu srca i umjetno disanje.

Postupak je objasnio Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

A - airway (dišni put)

Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela čime se osigurava prohodnost dišnog puta. Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraćeni sadržaj. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.

B - breathing (disanje)


Da biste provjerili postoji li normalno disanje približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenog držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je opisano.
Pokušajte osjetiti na svom licu strujanje zraka (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.
Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema.
Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć.

Povremeno kontrolirajte disanje.
 Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite postupak oživljavanja (točka C). Ako ste sami, pozovite hitnu medicinsku pomoć prije nego započnete oživljavanje. Ako ste sami, a unesrećena osoba je dijete, najprije započnite oživljavanje pa nakon jedne minute napravite što kraću pauzu da bi pozvali hitnu medicinsku pomoć.

C - circulation (krvotok)

Oživljavanje započinjemo masažom srca. Bolesnik mora ležati na tvrdoj podlozi. Ako leži na krevetu spustite ga na pod. Odjeću nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša.
Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika.
Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 5-6 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša.

Tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje i primijenite dva upuha, svaki u trajanju od jedne sekunde.