JEDNA od 10 osoba na svijetu je ljevak. Možda se pitate što točno uzrokuje da neka osoba bude ljevoruka. Prema IFL Scienceu, prethodne pretpostavke da je ljevorukost posljedica genetike vjerojatno su pogrešne. Studije su otkrile da je naša dominantna ruka vjerojatno određena prije nego što se uopće rodimo jer već od 13. tjedna bebe u maternici pokazuju sklonost sisanju jednog palca umjesto drugog.

Znanstvenici iz Njemačke, Nizozemske i Južnoafričke Republike otkrili su da je genetska aktivnost u bebinoj leđnoj moždini bila asimetrična dok je bila u maternici, što potencijalno znači da nerođeno dijete već bira dominantnu ruku. Zanimljivo je da se to događa prije nego što se dio mozga koji kontrolira pokrete ruku, motorički korteks, poveže s leđnom moždinom dok se fetus razvija. To znači da mozak vjerojatno ne određuje ljevorukost.

No to nam i dalje ne govori zašto su ljevoruki ljudi tako rijetki u svijetu. S tim se pitanjem znanstvenici dugo bore. Neke teorije smatraju da smo evoluirali tako da imamo više dešnjaka jer nam to pomaže da bolje surađujemo s drugim ljudima.

Drugi su proučavali druge vrste kod kojih je jedna strana dominantna nad drugom, poput ptica koje preferiraju određenu stranu ovisno o tome kako su se odmarale u jajima. Ipak, tema je i dalje nejasna što se tiče znanosti, dijelom zato što nema toliko ljevorukih ljudi koji bi mogli biti dio velikog znanstvenog istraživanja o tome.