Šest nutricionističkih otkrića do kojih su znanstvenici došli 2022. godine
ZNANSTVENICI su 2022. godine došli do mnogo iznenađujućih nutricionističkih otkrića koja su izravno utjecala na naš pristup prehrani, donosi Eat This. Od izravne povezanosti beta-karotena s povećanim rizikom od srčanih bolesti pa sve do istraživanja koje je pokazalo da omega-3 kiseline smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti za skoro 50 posto, u nastavku vam donosimo otkrića koja su nas najviše iznenadila u prošloj godini.
Beta-karoten je povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti
Beta-karoten, jarko narančasti pigment koji se nalazi u hrani kao što su tikva, dinja ili mrkva, često se koristi kao dodatak za zdravlje očiju, imunitet i zdravlje kože. Međutim, nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American College of Cardiology otkrilo je šokantnu istinu koja je mnoge iznenadila. Spomenuta studija proučavala je učinke uobičajenih dodataka prehrani poput omega-3 masnih kiselina, magnezija i beta-karotena. Nažalost, otkrili su da su suplementi napravljeni s beta-karotenom zapravo povezani s povećanim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.
Omega-3 kiseline smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti za 49 posto
Već se od ranije znalo da omega-3 masne kiseline pomažu u kognitivnom zdravlju, pogotovo kada se radi o smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti ili demencije. Iako se omega-3 masne kiseline najčešće dobivaju iz hrane poput masne ribe ili raznih orašastih plodova i sjemenki, mogu se uzimati i u obliku dodataka prehrani. Rezultati studije koja je objavljena u časopisu Nutrients u svibnju 2022. godine pokazali su da su ljudi koji su imali veće količine omega-3 masnih kiselina u svome organizmu također imali 49 posto manju vjerojatnost da će u kasnijoj dobi razviti Alzheimerovu bolest, piše Eat This.
Mesni proizvodi biljnog podrijetla pružaju najnižu kvalitetu proteina
Oni koji se hrane biljnom prehranom bili su šokirani kad su saznali da se mnoge biljne zamjene za meso smatraju jednima od najniže kvalitete dostupnih proteina. Naime, prošle su godine istraživači usporedili običnu piletinu s odrescima od soje. Otkrili su da, iako je lažna piletina sastavljena od 24 posto proteina, ljudske stanice nisu apsorbirale protein tako dobro kao kod obične piletine.
Nezdrava prehrana može povećati rizik od smrtonosne bolesti, unatoč vježbanju
Lako je pretpostaviti da, ako se ne hranite zdravo, to možete nadoknaditi tjelovježbom. Međutim, krajem 2022. godine istraživači su otkrili da nezdrava prehrana može povećati rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti ili raka čak i u slučaju da redovito vježbate. Studija koja je objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazala je da su zdrava prehrana i redovita tjelovježba jednako važni za smanjenje rizika od smrti.
Ispijanje dvije šalice kave dnevno može pomoći da živimo dulje
Rasprava o tome je li kava zdrava ili nije uvijek je aktualna. Utvrđeno je da ispijanje umjerenih količina ovog mnogima omiljenog jutarnjeg napitka pomaže u poboljšanju kognitivnog zdravlja i smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti, kao i da potencijalno pomaže u poboljšanju crijevnog mikrobioma. No poznato je i da kava remeti san, izaziva napadaje panike, ali i dovodi do problema sa srcem kod onih koji imaju problema s krvnim tlakom. Zbog mješovitih informacija o kavi i njezinom utjecaju na zdravlje mnoge je začudila informacija da ispijanje dvije do tri šalice kave dnevno zapravo može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i produžiti životni vijek. Europski časopis za kliničku prehranu objavio je ove nalaze u rujnu 2022.
Mediteranska prehrana možda ne smanjuje rizik od demencije
Mediteranska prehrana već je dugo poznata kao prehrana koja, između ostaloga, pomaže kod poboljšavanja kognitivnog zdravlja i funkcioniranja mozga zbog visokog udjela zdravih masnoća i cjelovite hrane bogate vlaknima, a često se o njoj raspravlja kao o preporuci za smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti i demencije. Međutim, u listopadu prošle godine istraživači su proučavali učinke ove dijete na odrasle i nisu uspjeli pronaći vezu između nje i smanjenja rizika od demencije. Ovi se nalazi temelje samo na jednoj studiji, tako da nisu dovoljni da se potpuno diskreditiraju moguće dobrobiti mediteranske prehrane, tvrde stručnjaci.