LJUDSKA aktivnost u velikoj mjeri oblikuje prirodu, često na način koji ima razarajuće posljedice na životinjske vrste širom svijeta. Gubitak staništa, klimatske promjene, pretjerani lov, krivolov i krijumčarenje životinja samo su neki od uzroka koji doprinose smanjenju populacija i potencijalnom izumiranju brojnih vrsta. Donosimo popis deset najugroženijih životinja na svijetu u 2024. godini.

Amur leopard (Panthera pardus orientalis)

Amur leopard, poznat po svojoj predivnoj, gusto rozetastoj koži, jedan je od najrjeđih velikih mačaka na svijetu. Preostalo je manje od stotinu jedinki u divljini, a njihovo stanište ograničeno je na mali dio istočne Rusije i sjeveroistočne Kine.

Glavni uzroci ugroženosti uključuju krivolov zbog njihova krzna, gubitak staništa zbog sječe šuma i fragmentaciju staništa.

Nosorog

Postoji pet vrsta nosoroga, ali dvije su najugroženije: crni nosorog i javanski nosorog. Lov na rogove nosoroga, koje neki koriste u tradicionalnoj medicini, glavni je uzrok pada njihove populacije. Unatoč naporima za očuvanje, u svijetu je preostalo manje od 70 javanskih nosoroga i oko 5000 crnih nosoroga.

Orangutan (Pongo pygmaeus i Pongo abelii)

Orangutani, stanovnici Bornea i Sumatre, suočavaju se s dramatičnim padom populacije zbog krčenja šuma radi plantaža palminog ulja. Ova drastična promjena staništa dovela je do toga da je ostalo manje od 120.000 jedinki na Borneu i samo 14.000 na Sumatri.

Gorila (Gorilla beringei i Gorilla gorilla)

Dvije vrste gorila, planinska i zapadna nizinska gorila, suočene su s kritičnom situacijom. S manje od 1100 preostalih planinskih gorila u divljini, prijetnje poput lova, bolesti i gubitka staništa ozbiljno ugrožavaju njihov opstanak. Zapadna nizinska gorila također je ugrožena s padom populacije zbog ebole i krivolova.

Saola (Pseudoryx nghetinhensis)

Poznata kao azijski jednorog, saola je iznimno rijetka životinja, otkrivena tek 1992. godine u planinama Vijetnama i Laosa. Ova se vrsta rijetko viđa u divljini, a procjenjuje se da ih je ostalo manje od nekoliko desetaka. Gubitak staništa i krivolov čine glavninu prijetnji.

Kalifornijska pliskavica (Phocoena sinus)

Kalifornijska pliskavica, najmanji morski sisavac, sada je na rubu izumiranja. Procjenjuje se da je 2024. godine u divljini ostalo samo oko deset jedinki. Glavna prijetnja ovoj vrsti je ilegalni ribolov mrežama za ulov totoabe, ribe čiji se mjehur cijeni na crnom tržištu.

Sunda tigar (Panthera tigris sondaica)

Sunda tigar, koji obitava na indonezijskom otoku Sumatri, također je na rubu izumiranja. Gubitak staništa i krivolov smanjili su populaciju na manje od 400 jedinki. Tigar je već izumro na Javi i Baliju, ostavivši Sumatru kao posljednje utočište za ovu vrstu.

Yangtze pliskavica bez peraja (Neophocaena asiaeorientalis)

Yangtze pliskavica bez peraja, koja živi u rijeci Yangtze u Kini, jedan je od rijetkih slatkovodnih dupina. S manje od 1000 preostalih jedinki, ova je vrsta suočena s prijetnjama poput zagađenja vode, prekomjernog ribolova i gubitka staništa zbog izgradnje brana.

Morske kornjače

Od sedam vrsta morskih kornjača, šest je klasificirano kao ugroženo ili kritično ugroženo. Lov na jaja, slučajni ulov u ribarskim mrežama i gubitak staništa zbog klimatskih promjena i urbanizacije glavne su prijetnje njihovu opstanku. Na primjer, kožasta kornjača i kornjača s jastučastim oklopom suočavaju se s ozbiljnim padom populacije.

Slon (Loxodonta africana i Elephas maximus)

Afrički i azijski slonovi suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama zbog krivolova za slonovaču, gubitka staništa i sukoba s ljudima. U Africi je ostalo manje od 415.000 slonova, dok azijskih slonova ima samo oko 40.000. Unatoč međunarodnim zakonima, krivolov i dalje predstavlja veliku prijetnju.

U 2024. godini očuvanje ovih vrsta postaje prioritet. Potrebne su hitne akcije kako bi se osigurao njihov opstanak, uključujući strožiju provedbu zakona, zaštitu staništa i podizanje svijesti o važnosti očuvanja. Svaka od ovih životinja igra ključnu ulogu u svom ekosustavu, a njihov bi gubitak imao nesagledive posljedice za prirodnu ravnotežu na Zemlji.

Prema podacima WWF-a, svijet je izgubio 68 % populacija divljih životinja između 1970. i 2020. godine. Procjenjuje se da zbog krivolova svakih 26 minuta u Africi umire jedan slon. U razdoblju od 2000. do 2024. godine, otprilike 20% Amazonske prašume izgubljeno je, direktno ugrožavajući staništa mnogih vrsta, uključujući jaguare i tapire.

Ako se trenutni trendovi nastave, više od milijun vrsta moglo bi izumrijeti u narednim desetljećima, prema izvještaju IPBES-a iz 2019. godine.