BEZIMENI nilski krokodil u zagrebačkom Zoološkom vrtu već je 50 godina atrakcija vrta. Timaritelji ga nikada nisu mjerili ni vagali jer je to opasan pothvat, no mi smo se jučer na svoje oči uvjerili da je velik. Inače, ovaj krokodil može narasti do 6 metara dužine s masom do 900 kilograma. Ugrožena je životinja, a edukator ZOO-a Zagreb Tomislav Krizmanić nam je objasnio što čini ovu životinju posebnom, zašto izgleda "kao da spava" i zašto mu neki posjetitelji bacaju kovanice u nastambu.

"Krokodil kojeg smo vidjeli je naoko mirna životinja. Posjetitelji bi rekli da spava, ali ne spava. Ako pažljivije pogledate, krokodili vas pažljivo promatraju. Oni miruju, to je njihova životna strategija. Čuvaju energiju, ne miču se i čekaju da plijen naiđe, to im je način života. Jedino tako mogu naći plijen", rekao je Krizmanić.

"Nisu tako agilni kao lavovi i nije im jednostavno uloviti plijen. Manji jedu ribu, ali veći hvataju sisavce. Kada je potrebno, oni imaju munjevitu reakciju. U sekundi mogu biti na skroz drugoj strani nastambe. Imaju nevjerojatnu snagu. Možemo nilskog krokodila usporediti s velikim strojem", dodaje. 

"Starost krokodila je nejasna, a nema ni ime"

Krokodil je u zagrebački Zoološki vrt došao 1974. godine prilikom otvorenja paviljona Tropska kuća (do tada je bio paviljon za gmazove). Već je 50 godina u Zoološkom vrtu u Zagrebu, a Krizmanić smatra da ima oko 70 godina. Ovaj krokodil nema ime. 

"Dobar dio životinja nema ime. Imena su nekada davno davali samo timaritelji. Posljednjih godina je praksa zooloških vrtova diljem svijeta da uključe posjetitelje u davanju imena životinji. Modernizirao se sustav evidencije o životinjama i onda se unosi ime. Životinje koje imaju ime često imaju kakvu takvu interakciju s timariteljem ili posjetiteljem", kaže.

"Nijedan timaritelj nije bio dovoljno prisan s krokodilima da mu odluči dati ime. Nismo sigurni u njegov spol. To se kod krokodila ne vidi. Kako bi se znao spol krokodila, treba napraviti jednu pretragu, što je zapravo gotovo i nemoguće pa zato zaobilazimo to davanje imena. Nikad ga nismo vagali ni mjerili jer se ne može prići životinji", tvrdi Krizmanić.

"Posjetiteljima smeta što je naizgled uvijek u istoj pozi"

"Krokodil nije životinja koja će se zbližiti s timariteljem. Masi životinja timaritelji mogu prići. S opasnim životinjama se izbjegava kontakt", govori i dodaje da su krokodili mesojedi, a hrane se ribom i mesom. Neki posjetitelji nemaju razumijevanja za krokodila kada dođu u ZOO jer im smeta to što je uvijek u istoj pozi. 

"Kažu mi: 'Ja dolazim tu odmalena i uvijek je u istoj pozi. To je plastičan krokodil'. Šteta što ljudi nisu primijetili kako je narastao u zadnjih 30 godina, koliko ja tu radim. Oni imaju osjetila i moć zapažanja jer brinu o svom životu. Rijetko u prirodi uspiju uhvatiti nešto i onda sve pojedu. No, može se dogoditi da mjesecima gladuju."

"Njihova tjelesna temperatura ovisi o vanjskoj temperaturi pa se oni, kao i svi gmazovi, moraju grijati i održavati tjelesnu toplinu. Zato su često ispod grijaćih lampi i čini se da su uvijek na istom mjestu", priča Krizmanić i dodaje da nilski krokodil u svojoj nastambi nije sam. 

"Ne bacajte kovanice na krokodile i u njihovu nastambu"

"Drugi krokodil u nastambi je kubanski krokodil, rijetka i ugrožena vrsta. Nekad su živjeli na području Kube, no danas žive u jednoj močvari na malom otočiću uz obalu Kube. Krokodili su si dobri i suživot im je ugodan. Nisu neprijateljski nastrojeni i nisu teritorijalni. Samo pazimo kod hranjenja da svatko dobije istovremeno svoj dio mesa da ne bi došlo do preotimanja".

Krizmanić priča kako su svi krokodili ugroženi. "Neke vrste su spašene zbog farme krokodila. Nestajali su zbog lova zbog kože", kaže. Za kraj, Krizmanić moli posjetitelje da ne bacaju kovanice na krokodile i u nastambu krokodila jer osoblje Zoološkog vrta poslije te kovanice ne može izvaditi. "To uznemiruje krokodile i mi te kovanice ne možemo izvaditi van. Ne bacajte kovanice", zaključio je.