Ovih 5 stvari možda niste znali o mačkama, jedna je hit
MAČKE su mnogima omiljeni kućni ljubimci, no bilo da ste u timu mačke ili u timu psi jedno morate priznati - mačke su stvarno zabavne životinje. Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o mačkama koje možda niste znali. Pogledajte i provjerite koliko zapravo znate o našim malim čupavim prijateljicama.
Mačke zapravo uopće ne smiju piti mlijeko
Prva asocijacija na mačke mnogima je zdjelica mlijeka. To je scena koju smo navikli gledati u mnogim crtanim filmovima ili slikovnicama za djecu. Mnogi se zato začude kad čuju da kravlje mlijeko uopće nije dobro za mačke, premda ga vole piti.
Zašto je to tako? Mnoge mačke su zapravo intolerantne na laktozu. To znači da u crijevima nemaju enzim laktazu koji služi za probavu laktoze, odnosno mliječnog šećera. Tog enzima sisavci imaju dovoljno u dojenačkom razdoblju, no s prestankom dojenja tijelo ga sve manje proizvodi i postaje sve manje sposobno probaviti laktozu.
Ako im dajete mlijeko, mačke mogu imati probavne smetnje kao što su proljev, povraćanje i bolovi u želucu, slično kao i ljudi koji su intolerantni na laktozu. Osim toga, mlijeko je puno masti i samo jedan tanjurić mlijeka dnevno može uzrokovati prekomjerno debljanje kod mačaka. Zato umjesto da im dajete mlijeko, radije im ponudite kvalitetnu mokru hranu i osigurajte dovoljne količine vode.
Mačke mogu sanjati
Još jedna općepoznata stvar o mačkama je da puno spavaju, a vlasnici mačaka znaju i da mačke mogu zaspati na najneobičnijim mjestima. Znamo i da spavaju otprilike od 12 do 16 sati dnevno, no jeste li znali da mačke mogu sanjati? Istraživanja su pokazala da svi sisavci, pa tako i mačke, mogu sanjati.
Duboka faza spavanja u kojoj sanjamo naziva se REM (skraćeno od rapid eye movements, brzi pokreti očiju). Tijekom ove faze se ubrzava rad srca i disanje, oči se brzo pomiču, a moždana aktivnost je slična kao u stanju budnosti.
O čemu mačke sanjaju? Ovo ih nažalost ne možemo pitati, no postoje neke pretpostavke. Veterinarski neurolog Adrian Morrison je otkrio da mačke u REM fazi često pomiču glavu kao da nešto prate, što može upućivati na to da vjerojatno sanjaju da love neki plijen.
Moguće je da imaju i noćne more. Ako primijetite da se vaša mačka tijekom spavanja počne trzati, moguće je i da ružno sanja ili samo ima tipične trzaje mišića karakteristične za REM fazu. Stručnjaci ipak ne preporučuju da je budite iz ove faze sna jer bi vas u šoku tijekom buđenja mogla ogrebati ili ugristi.
Mačke se uvijek dočekaju na noge
Još jedna fascinantna stvar kod mačaka je da mogu pasti s velikih visina i dočekati se na noge. Primjerice, 2012. u Bostonu je mačka zvana Sugar preživjela pad s 19. kata zgrade, a u New Yorku je zabilježen slučaj mačke koja je preživjela pad s 32. kata. Neki će to pripisati vjerovanju da mačke imaju devet života, no zbog čega je to zapravo moguće?
Mačke su potomci životinja koje žive na drveću, pa su evolucijski razvile mehanizam koji im omogućava da prežive pad s visine. Već u ranoj dobi razvijaju tzv. refleks ispravljanja koji im omogućava da se u padu okrenu u položaj u kojem se mogu dočekati na noge i amortizirati pad. To mogu zahvaliti vrlo razvijenom centru za ravnotežu i orijentaciju, ali i jako fleksibilnoj kralježnici. Mogu raširiti noge i saviti tijelo u takav položaj kojim će imitirati padobran.
Postoji i objašnjenje u fizici. Mačke imaju veliku površinu tijela u odnosu na svoju težinu. Zbog toga prilikom slobodnog pada brže dosegnu maksimalnu brzinu i uspiju usporiti dok se približavaju tlu. Prema studiji veterinara Waynea Whitneya i Cheryl Mehlhaff iz 1987., kod mačke ta brzina dosegne otprilike 97 km/h, dok kod čovjeka dosegne i do 193 km/h.
Mačke mogu biti dešnjaci ili ljevaci
Kao i ljudi, i mačke mogu biti dešnjaci ili ljevaci. Neka istraživanja su pokazala da većina mački ima dominantnu šapu. Pritom su mužjaci češće ljevaci, a ženke dešnjaci, što je posebno zanimljivo jer su i kod ljudi muškarci češće ljevaci u odnosu na žene.
Jedna od autorica istraživanja s Kraljičinog sveučilišta u Belfastu, psihologinja Deborah Wells, kaže da nisu sigurni zašto se to događa, no vjeruje se da bi moglo biti povezano sa spolnim hormonima. Dodaje i da ova preferencija može biti povezana s reakcijama na stres. Naime, životinje koje su ljevaci se više oslanjaju na desnu polutku mozga te jače reagiraju na strah i lošije se nose sa stresom.
Ako želite saznati je li vaša mačka ljevak ili dešnjak, to možete testirati na nekoliko načina. Npr. promatrajte s kojom šapom poseže za hranom ili igračkom, s kojom šapom se kreće spuštati niz stepenice ili s kojom šapom prvom gazi u pijesak za nuždu.
Sterilizirane ili kastrirane mačke žive duže
Poznato je da sterilizirane ili kastrirane mačke žive duže i kvalitetnije. Veterinar Saša Dujanović iz veterinarske ambulante Buba kaže da se ljudi na to najčešće odlučuju da spriječe neželjena legla, no dodaje da se time sprječavaju i razne bolesti poput leukemije, mačje side, gnojnih upala maternice i sl.
Još jedna prednost je što se smanjuje agresivno ponašanje i potreba za lutanjem: "Manja je vjerojatnost da će vaša mačka lutati vani pa je manja vjerojatnost borbe s drugom mačkom ili da je pregazi automobil. Mačke će biti mirnije, opuštenije i nježnije", opisuje.
Kaže da ljudi često miješaju kastraciju i sterilizaciju: "Kastracija je operacija kojom se odstranjuju reproduktivni organi mačke. Operacija ne traje dugo i oporavak je otprilike tjedan dana." Za razliku od kastracije, sterilizacija ne mora nužno biti operativna, nego i kemijska. Oporavak je u pravilu brz, pa se mačka već sutradan vraća uobičajenim aktivnostima.
Napominje da je važno tijekom oporavka paziti na prehranu i kretanje mačke. Sterilizacija ili kastracija mogu povećati apetit mačke i učiniti je manje fizički aktivnom, pa se može udebljati. "Pripazite da se vaša mačka i dalje dovoljno kreće i igra, ali i da se pravilno hrani jer povećanje težine može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući povećan rizik od dijabetesa, bolesti bubrega i infekcije donjeg urinarnog trakta", naglašava.
Savjetuje vlasnicima da izaberu nutritivno izbalansiranu hranu kojom će spriječiti debljanje. Preporučuje Purina Pro Plan Sterilised hranu koja je stručno formulirana za prehrambene potrebe steriliziranih ili kastriranih mačaka, a dolazi u više različitih okusa te u suhoj i mokroj verziji, pa je mačke dobro prihvaćaju. "Napravljena je kako bi ih zaštitila od urinarnih infekcija i prekomjerne tjelesne težine s posebnim sastojcima ključnim za zdravlje mozga, bubrega, probave kao i za zaštitu imunološkog sustava", objašnjava dr. Dujanović.
Ako razmišljate o kastraciji ili sterilizaciji svoje mačke, evo i kada preporučuje to učiniti: "Najbolje vrijeme za ovaj postupak je prije nego što ženska mačka postane spolno zrela, preporuka je u dobi od 4 do 6 mjeseci, no naravno moguće je to učiniti i kasnije. Ako kastrirate muške mačke, to se obavlja u dobi iznad 7-8 mjeseci ili ranije ako započne obilježavati u kući.“
Naravno, za sve o brizi o vašem kućnom ljubimcu najbolje se savjetovati s vašim veterinarom koji će vam dati savjete o tome kako najbolje brinuti o vašem malom prijatelju, kako biste mu osigurali dulji i kvalitetniji život.
Sadržaj donose Index i Nestle u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.
Uvjetima korištenja i Pravilima o privatnosti