Foto: WalkingButterfly, Wikipedia

ROSA LUXEMBURG, njemačka i poljska političarka, spisateljica, društvena teoretičarka, ekonomistica i aktivistica koja je ubijena prije više od 90 godina i dalje je inspiracija mnogim feministicama, ali i ljevičarima diljem svijeta. No, mnogi se pitaju razumiju li je oni koji joj se dive?

Jedna je od organizatora Komunističke partije Njemačke, a sudjelovala je i u osnivanju Socijaldemokratske partije Poljske.

Uz praktičko-politički revolucionarni rad i publicističku djelatnost bavila se proučavanjem teoretskih problema, posebno na području političke ekonomije.

Početkom Prvog svjetskog rata osnovala je grupu "Internacionala", poslije nazvanu "Spartakusbund". Mnogo je puta uhićena zbog djelovanja u proturatnim akcijama njemačkog proletarijata. Ubijena je zajedno s Karlom Liebknechtom nakon poraza ustanka njemačkih komunista u siječanjskim bojevima.

Crvena Rosa

Rosa Luxemburg ili Crvena Rosa, malena žena koja se, vođena jakim uvjerenjima, opirala buržoaziji i postojećim društvenim normama, i danas fascinira mnoge u vječnoj potrazi za alternativom. U svojim se javnim istupanjima često negativno osvrtala na Prvi svjetski rat i zagovarala je revoluciju, a ne parlamentarnu demokraciju.

Rosa Luxemburg imala je važnu ulogu u političkoj povijesti, ali je značajno utjecala i na ideju ravnopravnosti žena i muškaraca. Sebe je prvenstveno promatrala kao osobu, a ne kroz prizmu roda, etniciteta ili invaliditeta. Naime, kao dijete se razboljela i nikada potpuno oporavila pa je cijeli život šepala.

Međutim, povjesničar Jorn Schutrumpf koji je objavio mnoga njena djela, tvrdi da je mnogi ne razumiju. Naime, mnogi tvrde da je mnogi heroinom smatraju zbog načina na koji je poginula, a ne zbog njenih političkih misli. Naime, nakon početka revolucije 1919., Rosa Luxemburg zajedno je s Karlom Liebknechtom oteta, odvedena u berlinski hotel Eden gdje su oboje mučeni, a nakon toga i odvedeni u park Tiergarten i pogubljeni. Liebknachtovo tijelo prebačeno je u gradsku mrtvačnicu, a njeno je tijelo bačeno u kanal.

Sloboda je uvijek sloboda onih koji misle drukčije

Schütrumpf tvrdi da je Rosa izbrisana iz kolektivnog pamćenja, a njena politička uloga svedena na puko mučeništvo.

Mnogi zanemaruju da je u svojim tekstovima često bila kritična prema Lenjinu, a njena su djela u Njemačko bila nedostupna sve do 1974. Bila je prva žrtva političkog terora u 20. stoljeću, a iza svega je stajala žena čija je misao "Sloboda je uvijek sloboda onih koji misle drukčije", u autoritativnoj Istočnoj Njemačkoj bila zanemarena.

Od slobode do diktature

Ipak, postoje i oni koji drukčije gledaju na njenu ulogu. Povjesničar Heinrich August Winkler sa sveučilišta Humobldt u Berlinu, tvrdi da je Rosa Luxemburg bila samo za slobodu onih koji su dijelili njene revolucionarne socijalističke ideale.

"I ona i Liebknecht bili su protivnici demokracije kakvu imamo danas, a njihova bi ideologija u konačnici dovela do diktature kakva je kasnije nametnuta Rusima", rekao je Winkler.

Ipak, mnogi i danas njena razmišljanja predstavljaju kao moderna i relevantna. Popularna je kod kritičara globalizacije, posebno onih u Latinskoj Americi, ali i u Njemačkoj gdje još uvijek postoji jak interes za marksizmom.