Foto: Shutterstock

OTKAD su se sokovi bez šećera našli na tržištu, postali su izuzetno popularni kao alternativa pretjerano zašećerenim napicima. Međutim, u isto vrijeme, pretilost u SAD-u dosegla je zabrinjavajuće razmjere.

Radi li se o neobičnoj slučajnosti ili nečem drugom.

Ovim su se pitanjem pozabavili brojni znanstvenici, a mnogi od njih povukli su paralelu između konzumiranja tobože dijetalnih napitaka i epidemije pretilosti, a zaključak je da na duge staze "dijetni" sokovi rezultiraju debljanjem.

Uzmemo li u obzir da visokokalorične sokove zamjenjujemo onima niske kalorijske vrijednosti, takav se zaključak čini besmislenim.

Sokovi bez šećera povećavaju unos kalorija

Ipak, novo istraživanje tima znanstvenika na čelu s psihologicom Sarom Hill pokazalo je da napici bez šećera "utječu na psihološke procese koji s vremenom mogu čak i povećati unos kalorija".

Nakon serija eksperimenata došli su do zaključka da proizvodi zaslađeni umjetnim sladilima aktiviraju želju za slatkim, ali pritom tu želju ne zadovoljavaju što povećava našu "ranjivost" na sljedeći visokokalorični obrok koji će se naći na našem jelovniku.

Tijelo koje vjeruje da dobiva energiju, a tu energiju na posljetku ne dobije, ulazi u ono što znanstvenici nazivaju "GJF mod" (Gdje Je Fruktoza). Jedan od eksperimenata uključivao je 115 ispitanika koji su nakon osmosatnog posta popili zaslađene i nezaslađene sokove, a nakon toga uslijedio je test u sklopu kojeg su ispitanici morali u nizu smislenih i besmislenih riječi koje su se pojavljivale na ekranu, klikom reagirati na one koje čine pravu riječ koje tvore neko visoko ili niskokalorično jelo (burger, kolačić, pizza, celer, mrkva itd.).

Eksperimenti

"Sudionici koji su konzumirali nezaslađena pića reagirali su brže na visokokalorična jela", rekla je Hill i dodala da je zanimljivo to da razlike nisu postojale između onih koji su pili slatke sokove i onih koji su pili mineralnu vodu.

U drugom eksperimentu, sudionici su nakon konzumiranja tri različita pića trebali otvoriti kutiju u kojoj se nalazila boca vode, paketić žvakaća bez šećera i vrećica M&Ms-a i analizirati logo svakog proizvoda (namjera je bila odvratiti im pažnju od stvarne namjere testa), a na kraju su mogli izabrati jedan od tri proizvoda.

Oni koji su pili nezaslađene sokove u najvećem su se broju slučajeva odlučili za bombone.

Iako istraživači nisu došli do konačnih spoznaja zašto tako reagiramo na sokove bez šećera, njihova će studija biti još samo jedna u nizu i svakako će pomoći prilikom dokazivanja štetnosti umjetnih sladila na duže staze.