KAD POMISLITE na najskuplju tvar na svijetu, što vam pada na pamet? Zlato? Dijamanti? Luksuzne namirnice kao što su bijeli tartuf i kavijar? Najskuplja tvar je zapravo prah koji se zove endoedarski fulereni na bazi atoma dušika i košta 140 milijuna dolara po gramu.

Oksfordski znanstvenici iz tvrtke Designer Carbon Materials razvili su 2015. godine novi materijal koji bi se mogao koristiti za izradu nevjerojatno preciznih atomskih satova, koji bi zbog njega mogli biti jako maleni. Naime, tipični atomski satovi veličine su sobe.

Atomski satovi su dio GPS sustava, a mogućnost izrade minijaturnih satova poboljšala bi ne samo savjete o ruti već i mogućnost automobila bez vozača, budući da bi točnost ugrađenih atomskih satova mogla pomoći GPS sustavima da prate lokaciju automobila čak i tamo gdje je GPS signal slab, primjerice kroz tunele, što daljinsku vožnju odjednom čini mnogo sigurnijom.

Materijal je u biti minijaturni kavez atoma ugljika, s atomom dušika unutra, a tvrtka računa da bi u budućnosti svi naši pametni telefoni mogli sadržavati mini atomske satove. Prvi put otkriveni 1985., endoedarski fulereni nastaju zatvaranjem atoma (ne nužno dušika) u kavez od 60 atoma ugljika.

U tim kavezima atomi ugljika poredaju se na sličan način kao vrhovi nogometne lopte, odakle i dolazi njihov nadimak "bucky balls". Ove zatvorene molekule imaju znatno poboljšana fizička i elektronička svojstva u usporedbi s "normalnim". Ni istraživanje jednog od najskupljih materijala na Zemlji nije bilo jeftino. Naime, 2013. Sveučilište Oxford je s dva partnera dobilo 1.5 milijuna funti istraživačkih potpora za razvoj proizvodnih metoda "za povećanje proizvodnje endoedarskih fulerena do razine grama".