DOŠAO je prosinac i s time ukrašavanje božićnog drvca. Svake godine među ljubiteljima blagdanskog duha vodi se ista rasprava - što se prvo stavlja na bor.

Dok jedni tvrde da prvo idu lampice, pa tek onda kuglice i ostali ukrasi, drugi smatraju da je to pogrešan redoslijed i da se prvo stavljaju kuglice.

Stoga vas pitamo: Što vi prvo stavljate na bor?

Advent je službeno započeo 30. studenog, a danima prije toga gradovi diljem zemlje već su osvanuli u božićnom ruhu. Posvuda su božićni ukrasi, božićna drvca, glazba i sve ostalo što ide uz blagdansko vrijeme.

Otkud običaj ukrašavanja bora?

Običaj kićenja božićnog bora ima korijene u poganskim ritualima i kršćanskim tradicijama, a razvijao se stoljećima u različitim kulturama.

U pretkršćanskim vremenima zimzeleno drveće simboliziralo je život, nadu i zaštitu od zlih duhova tijekom zimskog solsticija. Stari Rimljani su za vrijeme Saturnalija domove ukrašavali granama zimzelenog drveća. U nordijskoj mitologiji i germanskim kulturama zimzelene biljke bile su povezane s bogovima i vječnim životom. U domove su se često postavljale grane bora kako bi donijele sreću i zdravlje.

U srednjem vijeku 24. prosinca se slavio kao dan svetih Adama i Eve. Tijekom crkvenih predstava, koje su prikazivale priču o stvaranju svijeta, koristilo se stablo jabuke ukrašeno plodovima da simbolizira rajski vrt. Ovo je stablo kasnije postalo inspiracija za kićenje božićnog drvca.

Kršćani su prihvatili ideju zimzelenog drveta kao simbola vječnog života povezujući ga s rođenjem Isusa Krista.

Prvi ukrašeni božićni bor

Običaj ukrašavanja božićnog bora u modernom smislu započeo je u Njemačkoj u 16. stoljeću. Prema legendi, Martin Luther, reformator, bio je inspiriran ljepotom zvijezda kroz grane zimzelenog drveća te je donio drvo kući i ukrasio ga svijećama. Prvi ukrasi bili su jednostavni - jabuke, orašasti plodovi i slastice, koji su simbolizirali darove prirode i obilje.

U 18. i 19. stoljeću običaj kićenja božićnog drvca proširio se diljem Europe, osobito u Njemačkoj i Skandinaviji. Njemački imigranti prenijeli su običaj u Sjedinjene Američke Države.

Veliku popularnost božićno drvce steklo je u 19. stoljeću zahvaljujući princu Albertu, suprugu britanske kraljice Viktorije, koji je 1841. postavio ukrašeno drvce u kraljevski dvor. Njegov primjer ubrzo su slijedili mnogi Britanci.