SIGURNOST je na planini prioritet, a posebno je važno biti oprezan kad padne mrak.

Donosimo vam neke savjete o tome kako se pripremiti za noć u planini.

Hrvatski planinarski savez noćenje u planini razlikuje u tri osnovna tipa - u kući, u šatoru i u improviziranom bivku (noćenje na otvorenom). 

Kako noćiti u šatoru?

Naravno, spavanje u kućama koje se nalaze na i podno planina smatraju se najboljim i najsigurnijim rješenjem, no to često nije opcija za planinare pa se mnogi od njih pouzdaju u šatore.

Upravo šator na prvoj dionici svog puta koristi i Mihael Strle koji trenutno prolazi Via Adriaticu u sklopu svog projekta Korak iznad. 

U tom pothvatu podržavaju ga Lidl Hrvatska, kao glavni sponzor, te Xiaomi Hrvatska i Hrvatski Telekom. Na Indexu možete pratiti sve o njegovoj 60-dnevnoj avanturi osvajanja najviših planinskih vrhova Hrvatske.

"Prvi dio puta sam noćio uglavnom u šatoru, osim jednu noć nakon Učke kad sam prenoćio kod trail angela. U principu nisam imao problema sa šatorom, odradim to kao klasično kampiranje, no u Gorskom kotaru je već zahladilo pa se sve to pretvorilo u lagano smrzavanje", našalio se Mihael.

"Najveća muka mi je zapravo dignuti šator i spremiti ga, na to utrošim jako puno vremena, ponekad mi ujutro trebaju i dva sata da to sve spremim. No, ako se ubrzam, kroz sat vremena mogu krenuti dalje na put", priča nam Mihael koji u šatoru koristi vreću za spavanje i dvije vrste podloška. 

"Pošto je hladno, koristim jedan podložak od memorijske pjene kao prvi sloj i jedan podložak na napuhavanje radi izolacije i udobnosti. Jako je udobno, kad se uvučem unutra, to zapravo funkcionira kao krevet", objašnjava i dodaje da se često i njegov pas Oscar zavuče u vreću.

"Grijemo jedan drugog", šali se.

Kako jesen odmiče tako se pojačavaju i vjetrovi na planinama pa Mihael uvijek traži zavjetrinu. To savjetuje i HPS - da se šator postavi na povišeno i blago nagnuto mjesto te u zavjetrinu. 

Također, HPS savjetuje da planinari pri postavljanju šatora izbjegavaju mjesta pod drvećem i mjesta obrasla gustom i visokom travom. Idealno bi bilo postaviti šator u blizini pitke vode i šume te dalje od mogućih prometnica.

Pred spavanje se treba toplo odjenuti, a HPS preporučuje i da planinari ranije krenu na spavanje pogotovo ako i dan nakon planiraju cijeli dan kretanje po planini.

Što ako morate improvizirati u planini?

Ako ste primorani improvizirati noćenje na otvorenom, HPS i tu nudi veoma važne savjete.

U tom slučaju treba pretražiti okolinu i pronaći mogući prirodni zaklon poput špilje, stijene, kamene izbočine ili nečeg sličnog.

Treba odabrati mjesto koje nije ugroženo od lavina, vjetra i kiše te zaklon dograditi kamenjem ili granjem. Bivak ne treba biti previše prostran niti previsok - u manjem prostoru bolje će se čuvati toplina, naglašavaju iz HPS-a te dodaju da u slučaju snijega zaklon treba raditi koristeći snijeg koji je izvrstan toplinski izolator.

Kod improviziranog noćenja u planini planinarima dobro dođe bivak-vreća, navlačna vreća koja sprječava smrzavanje i štiti od vlage. Bivak zna koristiti i Mihael na svom putu.

"Ako su vremenski uvjeti dobri, samo se uvučem u bivak-vreću. Kad je lijepo vrijeme, ljepše je zaspati gledajući zvijezde. Naravno, to je samo za dobre uvjete i kad nema vjetra. Sad to više nije moguće. Kad postavljam bivak-vreću, gledam da je ispod mene dovoljno ravno i da nisam ispod krošnje, volim imati lijep pogled", naglašava Mihael.

Bivakiranje ili improvizirano noćenje je brzinsko rješenje za one situacije u kojima planinari nemaju drugog izbora, no preporučuje se samo onima koji imaju iskustva u planinarenju.

Planinarski objekti

Ako imate sreće, na svom putu imat ćete natkrivene opcije za noćenje poput planinarskih kuća, domova i skloništa.

U čemu je razlika između ta tri objekta?

Planinarski dom je otvoren vikendima, blagdanima ili stalno. U planinarskom domu ćete uglavnom moći pronaći i ponudu za jelo. 

Objekt koji je otvoren samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatra se planinarskim domom, nego planinarskom kućom. Planinarska kuća je otvorena samo povremeno ili po dogovoru. 

Planinarsko sklonište je nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća. Sve planinarske kuće u Hrvatskoj obilježene su standardiziranim plavim natpisnim pločama HPS-a.

Mihael se dosad na svom putu nije previše susretao s planinarskim domovima, znao je prenoćiti u privatnim sobama ili objektima u dogovoru s trail angelima.

"Planinarski domovi i kuće su ili zatvoreni zbog pandemije ili, u posljednje vrijeme, zbog imovinsko-pravnih odnosa. Zbog toga nemam uskoro neki planinarski dom u planu. Na Alanu je dom zatvoren, ali postoji zimska soba koja funkcionira kao sklonište, ali tu nema opskrbe hranom. Kad dođem do tamo, u planu mi je tamo prenoćiti. Na Baškim Oštarijama ću isto imati planinarski objekt za noćenje", kaže.

Strah?

"Sastavni dio šume je to šuškanje noću", šali se Mihael.

"Dosad nije bilo neugodnosti, možda na početku kad sam tek krenuo. Spavali smo na jednoj livadi za koju sam saznao da u blizini obitavaju dva medvjeda pa mi je bilo malo neugodno. Sad je tog straha sve manje, čak ni Oscar više ne zalaje kad začujemo neko šuškanje, a ranije mi je znao i skočiti u krilo", govori kroz smijeh.

Dakle, ako vas zatekne noć u planini, najvažnije je da ste dobro opremljeni i da poštujete preporuke za planinare te osluškujete vremenske uvjete.

Mihaelovo putovanje, osim na Indexu, možete pratiti i na Mihaelovom Instagram profilu.

Sadržaj omogućuju Lidl Hrvatska, Xiaomi Hrvatska i Hrvatski Telekom.