SJEĆATE se turista Ivana koji je urezao ime svoje djevojke u Koloseum u Rimu, zbog čega mu je prijetila novčana kazna od najmanje 15.000 eura i do pet godina zatvora? Također, njegovo lice je nakon tog poteza obišlo svijet, a objavljeno je i njegovo ime kao upozorenje turistima da je uništavanje povijesne baštine nedopustivo.

Taj slučaj je u srpnju privukao veliku pozornost i u Hrvatskoj. No, čini se da su, kada se slične stvari događaju u našoj blizini, reakcije nešto blaže. Jedan čitatelj ukazao nam je na sličan problem u crkvi svetog Donata u Zadru, čiji je prvi kat prekriven raznim rezbarijama.

"Zid prvoga kata Crkve sv. Donata u Zadru - simbola Grada Zadra i tobože kulturne baštine RH od iznimne vrijednosti - već godinama stoji na raspolaganju raznim dokonim posjetiteljima da na njemu ostave svoj sirovi trag u vidu rezbarija. Hirovitiji posjetitelji tako uz cijenu karte od samo par eura imaju priliku oskvrnuti ovo kulturno dobro", poručio je uz fotografije.

"S druge strane, oni malo uljuđeniji posjetitelji imaju priliku naslutiti kako domaći narod i/ili vlast tretira ono za što Ministarstvo kulture kaže da je 'najvrijedniji primjer predromaničkog graditeljstva u nas'", dodao je čitatelj.

Sagrađena početkom 9. stoljeća

Prema podacima Arheološkog muzeja u Zadru, koji je zadužen za ovo kulturno dobro, crkva sv. Donata nalazi se u središnjem dijelu povijesne jezgre grada, na ruševinama antičkoga foruma. Bila je posvećena Sv. Trojstvu, a sadašnje ime nosi od 15. stoljeća, po biskupu Donatu koji ju je, prema predaji, dao sagraditi najvjerojatnije početkom 9. stoljeća.

Prvi se put spominje u dijelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta O upravljanju državom koje datira oko 950. godine. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske arhitekture ranoga srednjeg vijeka, kružnog je oblika s dvostrukim prstenom koji se javlja na nekoliko primjeraka u Europi toga vremena.

Nije se sačuvala u prvotnom obliku. Nedostaje joj južna prigradnja koja je porušena 1930., pa je vidljiva središnja kružna jezgra. Crkva je dio episkopalnog kompleksa i nadovezuje se na starokršćansku katedralu i biskupsku palaču.

Ima izgled valjka kojemu su s istočne strane prigrađene tri visoke apside. Ispod krova na južnoj strani nalaze se tri otvora koja su iz galerije vodila u spomenutu južnu prigradnju. Kao kultna građevina služila je do 1798. godine.

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

"Ustanove koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara i vlasnici kulturnih dobara dužni su za vrijeme mira u suradnji s nadležnim tijelom osigurati (...) mjere za sprječavanje krađe, pljačke, protupravnog prisvajanja kulturnih dobara na bilo koji način, kao i svih radnji čiji je cilj uništenje i oštećenje kulturnoga dobra", stoji u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

"Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja upotrebljava ili postupa s kulturnim dobrom na način da ga dovodi u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja", piše dalje.

Ista kazna određena je i za "ne osiguravanje uvjete za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za slučaj izvanrednih okolnosti i drugih radnji usmjerenih na uništenje i oštećenje kulturnih dobara".

Upit o rezbarenju u crkvi sv. Donata u Zadru poslali smo i Arheološkom muzeju u Zadru. Pitali smo ih kako pokušavaju osigurati da se takve stvari ne događaju.

"Pitanje nepoštivanja kulturne baštine vrlo je delikatno i nažalost, zbog nekulture pojedinaca, prisutna u svijetu, ali i kod nas. Naravno da se borimo svim raspoloživim načinima koji su nam dostupni i apsolutno osuđujemo takvo ponašanje. Edukacija i komunikacija dobar su put ka rješenju pa Vam ovom prilikom zahvaljujemo na mogućnosti da osvijetlimo ovaj problem te ukažemo na važnost poštivanja i svijesti o vrijednosti kulturnih dobara koje baštinimo", odgovorili su nam iz muzeja.