U 3. sezoni "Europe iz zraka" upoznajemo Hrvatsku iz spektakularne ptičje perspektive
NAJNOVIJU sezonu očaravajuće dokumentarne serije Europa iz zraka otvorit će upravo epizoda snimljena iznad naše zemlje, a premijerno će biti prikazana na National Geographicu u nedjelju 19. rujna u 22:00h, tijekom povijesnog dana koji će u potpunosti biti posvećen Hrvatskoj.
Europa iz zraka svojim gledateljima omogućava jedinstven uvid u skrovita, magična mjesta te najbolje kulturne i geografske znamenitosti svima nam poznatih zemalja, ali iz potpuno drugačije i neočekivane perspektive – s visina. Zahvaljujući impresivnim snimcima iz zraka emisija će ponuditi i neuobičajenu sliku Norveške, Portugala, Švicarske, Irske i Islanda tijekom sva četiri godišnja doba.
Ljeto – izgradnja megamosta i veliki europski zid
Ako ste se ikada pitali kako izgleda gradnja dva kilometra dugog Pelješkog mosta vrijednog 526 milijuna eura, koji je napokon 2021. godine spojio kopno s poluotokom Pelješcem, nemojte ni slučajno propustiti prvu epizodu Europe iz zraka! Pogled iz zraka dat će nam ekskluzivan uvid u ključnu fazu gradnje, postavljanje dijela palube mosta teške 587 tona za čiji je nadzor bio zadužen inženjer Zoran Trogrlić.
Riječ je o prvom dijelu palube mosta koja se postavlja iznad mora pomoću jedne od najmoćnijih plutajućih dizalica u Europi pa je nervoza svih uključenih u ovaj pothvat, razumljivo, bila na izuzetno visokoj razini.
Na našem predivnom poluotoku Pelješcu iz zraka ćemo imati priliku vidjeti drevni grad Ston i njegove pomalo bizarne cik-cak zidine koje su se nekada davno sastojale od 41 obrambene kule i šest tvrđava. Zaljubljenica u lokalnu povijest Dalia Ficović Franušić otkrit će nam baš svaku skrivenu tajnu zidina koje su nekada bile među najdužima na svijetu, a u srednjem su vijeku od lopova štitile najstarije danas aktivne solane koje godišnje proizvedu nekoliko stotina tona morske soli.
Jesen – lov na hrvatsko bijelo zlato i umjetnost na pijesku rijeke Drave
Oduševio je čak i Gordona Ramsaya dok je u Istri snimao serijal Neistražene kuhinje! Riječ je, naravno, o visokokvalitetnom bijelom tartufu, jednoj od najskupljih namirnica na svijetu čija cijena dostiže nevjerojatnih šest tisuća eura po kilogramu, koji uspješno raste u Istri gdje od rujna do prosinca po tamošnjim šumama za njim traga nekoliko tisuća ovlaštenih lovaca na ''bijelo zlato''. U potragu idemo s Mirjanom Kotigom i njezinim istreniranim psima koji u šumama oko srednjovjekovnog Motovuna tartuf mogu nanjušiti na dubini od 30 centimetara ispod zemlje. Iz zraka ćemo, osim u potrazi za bijelim zlatom, moći uživati i u predivnom krajoliku unutrašnje Istre koji je zahvaljujući rijeci Mirni izuzetno bogat mineralima i idealan za rast skupocjenog tartufa.
Iz Istre ćemo otputovati do rijeke Drave na čijim izloženim pješčanim nanosima, kada se rijeka spusti dovoljno nisko, hrvatski umjetnik Nikola Faller stvara goleme geometrijske crteže koje je moguće istinski doživjeti i cijeniti jedino iz zraka. Nikolin rad inspiriran je prirodnom geometrijom, a genijalnu tehniku izrade ogromnih kompasa promjera do 50 metara osmislio je sam. Za dovršetak impresivnih umjetničkih djela potrebno mu je tek nekoliko sati, a zbog razorne moći rijeke Drave ona ne opstaju dugo te tako simboliziraju naše mjesto u prirodi.
Zima – berba sočnih mandarina i velika poplava koja spašava živote
Plodonosna hrvatska dolina Neretve iz zraka izgleda kao mozaik polja razdvojenih raširenom mrežom vodenih putova koje su izgradile prijašnje generacije poljoprivrednika želeći omogućiti navodnjavanje svojih polja i u isto si vrijeme stvoriti prikladan način prijevoza kada dođe vrijeme berbe. Najpoznatiji proizvod regije je dakako mandarina, a procjenjuje se da sadašnjih više od milijun stabala godišnje urodi s oko 32 tisuće tona ploda. Zima je vrijeme berbe koju pratimo odozgo dok se pridružujemo uzgajivaču mandarina Petru Bjelisu koji na delti puni svoj čamac žarko narančastim teretom te potom tako nakrcan polagano plovi do tržnice.
Iz doline Neretve idemo nad poplavnu ravnicu rijeke Save koja se naziva i velikom europskom spužvom čije područje nakon otapanja snijega u Alpama naraste do veličine grada New Yorka i bude duboko čak šest metara. Bez ovakvih poplavnih močvarnih ravnica, alpske bi se poplave prelile preko brana rijeka širom Balkana i izazvale kaos. No, osim što štiti brojna naseljena mjesta, novonastala močvara postaje stanište brojnih i rijetkih ptica poput prekrasnog orla štekavca za čije je prebrojavanje zadužena čuvarica parka Sandra Prevendar-Nekvapil koju ćemo iz zraka slijediti na plovidbi kroz ovu čudesnu vodenu zemlju.
Proljeće – spašavanje potresom oštećene zagrebačke katedrale i tajne hrvatskog megakoloseuma
U srcu povijesnog Gornjeg grada u Zagrebu nalazi se gotičko remek-djelo, katedrala s dva čuvena tornja koji se uzdižu u nebo više od stotinu metara, a koja su u ožujku 2020. godine teško stradala u snažnom potresu. Jedan se vrh otkinuo odmah nakon potresa i pao na tlo, dok je drugi zbog oštećenja morao biti privremeno uklonjen što je zahtijevalo izvanrednu inženjersku vještinu. Pripadnici hrvatske vojske morali su na toranj postaviti eksploziv koji je mogao precizno prelomiti kamene stupove ispod tornja teškog 30 tona te ih potom oprezno spustiti na tlo. Svu tu napetu akciju pratile su kamere iz zraka.
Let dronom nas dalje vodi do Nacionalnog parka Paklenica gdje pratimo tim odvažnih penjača koji obavljaju nužne popravke na jednoj od najpoznatijih europskih stijena za penjanje. Sjeverozapadna strana planine Anića Kuk dragulj je hrvatske penjačke krune, visoka je kao Empire State Building, a sačinjena od mekog vapnenca koji savršeno odgovara penjačima. Posljednjih godina stijena je postala nesigurna zbog naleta opakog zimskog vremena koji je vapnenačku površinu ostavio prepunu opasnih pukotina i nestabilnih sigurnosnih sidrišta pa su joj prijeko potrebni restauracijski radovi koje predvodi Sunčica Hrašćanec i njezin tim. Provjerava se svaka od više od stotinu penjačkih ruta te se otkida baš svaki klimavi kamen na visini od 400 metara iznad podnožja kanjona.
Jeste li znali da se jedan od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu nalazi u Hrvatskoj? Povjesničar Darko Komšo otkrit će nam kako je pulski gladijatorski stadion s 20.000 sjedećih mjesta i nakon 2000 godina u gotovo besprijekornom stanju. Uzdižući se na vrh vanjskog zida od vapnenca visokog 32 metra, dronovi otkrivaju tajanstvene pukotine u blokovima za koje Darko vjeruje da su ih uzrokovale zahrđale željezne šipke koje su postavili izvorni rimski graditelji, a CGI tehnologija otkriva kako je upravo ta genijalna metoda osigurala savršeno poravnanje blokova, njezinu veliku čvrstoću i dugovječnost Arene kojoj će se zahvaljujući tome moći diviti i buduće generacije.
Da podsjetimo, nedjeljna večer 19. rujna na National Geographicu bit će u potpunosti posvećena Hrvatskoj pa ćemo, osim spomenute Europe iz zraka u 22:00h, u 21:00h moći pogledati i epizodu kulinarske emisije Gordon Ramsay: Neistražene kuhinje snimljene u Istri, a zavirit ćemo i u tvornicu Rimac automobila u emisiji Automobili iz snova - Unutar tvornice u 23:00h.
bi Vas mogao zanimati
Uvjetima korištenja i Pravilima o privatnosti