KRAJEM kolovoza Jennifer Lopez podijelila je odjednom čak 16 fotografija na svom Instagram profilu, na kojem je prati više od 250 milijuna ljudi. Objavu je naslovila jednostavno: "Oh, bilo je ljeto." U tom albumu nalazile su se casual fotke iz njezina života nakon burnog razvoda s Benom Affleckom, a izgledale su nevjerojatno osobno: selfieji ispred ogledala s gomilom rublja u pozadini, slika dječjeg ruksaka s motivom Super Marija...

Ovaj neobičan stil nije ono na što su njezini pratitelji navikli. J.Lo je dosad uglavnom objavljivala profesionalne fotografije s modnih revija, pažljivo birane snimke koje su odavale glamurozan život poznate pjevačice. No, ovo je izgledalo kao da je netko uzeo njezin mobitel i slučajno objavio niz fotki, piše New Yorker.

Era photo dumpova

Instagram je omogućio takve objave. Naime, platforma je nedavno povećala broj fotografija koje korisnici mogu podijeliti u jednoj objavi s dosadašnjih 10 na čak 20. Ovaj novitet potaknuo je novi trend - photo dumpove - točnije, gomilu fotki koje na prvi pogled djeluju nespretno, neuredno, ali su u stvarnosti pažljivo osmišljene.

Posebno među pripadnicima generacije Z postalo je popularno postavljati nasumične, ponekad nejasne prizore iz svakodnevnog života, stvarajući kolaž trenutaka koji naizgled nemaju veze jedan s drugim.

Fotografije s odmora, snimke kućnih ljubimaca, bizarni memovi, sve to čini savršen prikaz svakodnevnog života. Uz nasumičnost fotografija ide i nasumičnost opisa. Još prije nekoliko godina ljudi su satima smišljali dugačke opisa za svoje objave. Sada photo dumpove često prati samo pokoji emotikon ili neka random rečenica, bez interpunkcije i pisana malim slovima.

To bi trebalo naglašavati ležernost i nepretencioznost objave, ali u isto vrijeme sugerira da autor zapravo jako brine o svom imidžu na društvenim mrežama. Umjesto privida savršenog života, korisnici Instagrama sad satima smišljaju kako dati privid savršeno neurednog života.

Pretrpanost

Društvene mreže su uvijek balansirale između estetiziranog savršenstva i namjernog nereda. Sjetimo se samo albuma na Facebooku s početka 2000-ih - vremena kad je sadržaj bio daleko manje pažljivo biran. Ljudi su objavljivali desetke sličnih fotografija s tuluma, a svi su ih pretraživali tražeći poznata lica i zanimljive trenutke. Kasnije je s dolaskom Instagrama društveni medijski prostor postao više usmjeren na širi auditorij te smo postali mnogo selektivniji oko toga što objavljujemo.

Pandemija je dodatno utjecala na ovaj trend. Izolacija i rutina svakodnevice pretvorile su naše feedove u zbirke nasumičnih trenutaka - svaki dokaz života bio je dobrodošao, bez obzira na to koliko neuredan ili nesavršen bio. Mnoge poznate osobe, poput Due Lipe i Olivije Rodrigo, preuzele su ovaj trend objavljivanja "nesavršenih" albuma, a lifestyle portali počeli su učiti korisnike kako objavljivati slike na način koji izgleda ležerno i neplanirano iako je zapravo pomno osmišljen.

Ironično, ovakve objave, iako na prvi pogled djeluju autentično, zapravo su pomno uređene da zadovolje algoritme društvenih mreža. Alat Hootsuite, koji analizira društvene mreže, otkrio je da objave s više slika imaju veći angažman i doseg. Objavljivanje pretrpanih albuma postalo je, dakako, način privlačenja pozornosti u pretrpanom prostoru.