EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI fakultet u Zagrebu predstavio je u petak rezultate opsežnog istraživanja koji su dobri pokazatelji što se zbiva s mladima, a podaci s područja mentalnog zdravlja pokazuju da je stanje alarmantno.

U skupini od 30 srednjoškolaca dvoje koristi marihuanu jednom tjedno ili češće, a svaki treći pije jednom tjedno ili češće, neki su od osnovnih podataka koji ukazuju da češće korištenje alkohola i marihuane prate lošiji indikatori mentalnog zdravlja, kazala je voditeljica projekta Miranda Novak.

Svaki četvrti ispitanik ima značajne simptome anksioznosti i stresa, a u razredu od 24 učenika barem jedan izvještava o pokušaju samoubojstva, kazala je i ocijenila stanje alarmantnim.

S druge strane, kaže Novak, što je veća samosvijest mladih, manje je simptoma i rjeđe je konzumiranje alkohola i marihuane.

Važno razvijanje samosvijesti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iskazala je potporu istraživanju i izrazila uvjerenje da će rezultati imati utjecaja, osim na školski, i na druge društvene sustave.

Surađivali smo s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom na izradi Akcijskog plana prevencije nasilja u školama koji bi uskoro trebao biti prihvaćen u Vladi, ali je pravi cilj njegova implementacija u praksi, kroz sustav intervencija, politika i programa, kazala je.

Posebno je važno razvijanje samosvijesti, solidarnosti i empatije među vršnjacima da sami uočavaju probleme i suočavaju se s njima, kazala je i podsjetila na uvođenje više međupredmetnih tema u kurikulumima, kao što su osobni i društveni razvoj, građanski i zdravstveni odgoj i dr.

Analize podatka pokazale su kako kvalitetnije obiteljsko okruženje predviđa manje simptoma depresije, anksioznosti i stresa te bolje emocionalne kompetencije i pozitivnije mentalno zdravlje mladih, rekla je voditeljica istraživanja Miranda Novak i dodala da rezultati pokazuju kako je ulaganje u obiteljsko okruženje ujedno i osnaživanje mladih.

Što se tiče školskog okruženja, mladi koji su emocionalno kompetentniji spremniji su se angažirati oko školskih obveza te su predaniji školi. Mladi koji su privrženiji školi iskazuju manje simptoma anksioznosti, dodala je.

Rezultati mogu biti temelj znanstveno-utemeljenom planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih te promicanja mentalnog zdravlja, zaključila je.

Detaljniji podaci

Rezultati pokazuju da je čak 39 posto mladih jednom ili češće u posljednjih mjesec dana vidjelo vršnjačko zlostavljanje, a 18 posto da su i sami doživjeli nasilje.

U pogledu sredstava ovisnosti, 70 posto ih je konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana, mladići češće od djevojaka.

Marihuanu je 14,7 posto njih koristilo barem jednom u zadnjih 30 dana, a koriste i druga sredstva ovisnosti.

Petina ih je odlazila u sportske kladionice u zadnja 3 mjeseca, a 12,4 posto igralo loto.

Oko 40 posto sudionika je u partnerskoj vezi, od kojih 11,6 posto navodi iskustvo fizičkog nasilja koje češće prijavljuju mladići od djevojaka.

U pogledu rizičnog seksualnog ponašanja, 23 posto mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa, od kojih oko 20 posto prije 14. godine života.

Blizu četvrtine je imalo spolni odnos, a desetina od njih prije 14. godine života.

Glede mentalnog zdravlja, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema adolescenata. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se 28 posto mladih.

Oko 15 posto mladih barem jednom u životu ozbiljno je razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9 posto je izradilo plan samoubojstva, a njih 4,4 posto izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo.

Blizu trećine ispitanih govori o ozbiljnim simptomima anksioznosti i njih oko petine da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa.

Postotci nemaju kliničku značajnost

Ovi postoci nemaju kliničku značajnost i nikako ne sugeriraju da bi se tom dijelu populacije mogao dijagnosticirati poremećaj, ali svakako upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja, ističe Novak, voditeljica istraživanja koje je proveo Laboratorij za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojem je sudjelovalo 10.138 adolescenata iz svih razreda iz 77 srednjih škola nekoliko većih hrvatskih gradova.

Prosječan školski uspjeh mladih je vrlo dobar, 73 posto njih planira ići na fakultet ili neku visoku školu, u zadnjih mjesec dana 13 posto ih je "markiralo", 61 posto ističe zadovoljstvo svojim nastavnicima, tek 52 posto smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja, samo 40 posto doživljava sadržaje predmeta zanimljivima.

Gotovo 80 posto sudionika živi s roditeljima koji su u braku, a 13,5 posto roditelja je razvedeno. Roditelji u više od polovice ispitanika imaju srednjoškolsko obrazovanje, a više od 35 posto ima više i visoko obrazovanje. U stalnom radnom odnosu je oko 76 posto majki i 81 posto očeva.