Sada je i dokazano da vjeronauk ne služi ničem dobrom!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: 123rf
MNOGI roditelji misle da će njihova djeca biti altruistična ako im usade snažnu vjeru u Boga. Vjerski nauk obično poziva vjernike da se prema drugima odnosi sa suosjećanjem i stavi njihovo dobro prije sebičnih interesa. No, kada je riječ o velikodušnosti, prema novom istraživanju provedenom na sveučilištu u Chicagu, 2000 djece iz cijelog svijeta različitih religija, djeca iz vjerskih obitelji su čak i manje velikodušna.
Da bi ispitali utjecaj religije na ekspresiju altruizma, neuropsiholog Decety i njegov tim pitali su više od 2000 djece u dobi između pet i dvanaest godina iz SAD-a, Kanade, Jordana, Turske, Južnoj Africi i Kine, da se između sebe igraju igru u kojoj su zamoljeni da donose odluke o tome koliko naljepnica će podijeliti s anonimnom osobom iz iste škole i slične etničke grupe. Djeca iz vjerskih obitelji pokazala su manju velikodušnost nego djeca iz obitelji ateista.
Podaci također pokazuju da djeca iz vjerskih obitelji osuđuju međuljudsku nepravdu kao opakiju i misle da počinitelj zaslužuje težu kaznu nego što bi to učinila djeca iz ne-vjerskih kućanstava. Ti rezultati su u skladu s prethodnim istraživanjima u odraslih, koja pokazuju da je religioznost izravno povezana s povećanom netolerancijom i za kaznene stavove prema međuljudskim djelima , uključujući i vjerojatnost podržavanja oštre kazne. Tako su djeca u studiju gledala kratka videa u kojem jedno dijete učini nešto loše drugom, kao što je guranje. Djeca zatim rangiraju incident, i koliko ozbiljno bi kaznili počinitelja.
Djeca iz ne-vjerskih obitelji skloni su rangirati incidente kao manje ozbiljne. Djeca iz muslimanskih obitelji u prosjeku su davali najviše ocjene na ljestvici i tražili strože kazne nego što bi to učinili djeca iz kršćanske ili ne-vjerske obitelji.
Religioznost ima pozitivnu povezanost sa samokontrolom i moralnim ponašanjem. Ovaj pogled je, nažalost, tako duboko ukorijenjen da pojedinci koji nisu religiozni mogu se smatrati moralno sumnjivi. U Sjedinjenim Državama, primjerice, pojedinci koji nisu vjernici, imaju male šanse da budu birani na visokoj političkoj dužnosti, a oni koji su prepoznati kao agnostik i ateist smatraju se manje pouzdani i vrlo vjerojatno da će biti amoralan ili čak nemoralan. Dakle, općenito je priznato da religija oblikuje ljude, moralne prosudbe i prosocijalnog ponašanja, ali odnos između religioznosti i morala je zapravo jako sporan, i ne uvijek pozitivan.
Zbog ovakvih rezultata postavalja se pitanje je li religija zaista ključna za moralni razvoj, a istraživači su zaključili da odvajanje religije od morala "neće umanjiti ljudsku dobrotu, nego baš suprotno."
Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati