Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.

FILIP RAPONJA, iz Krnice kod Pule, se sa svega 13 godina počeo baviti pčelarstvom, a kada je imao 16 godina pokrenuo je OPG. Prethodno iskustvo nije imao, samouk je, a sve je počelo jednim školskim izletom na sajam knjiga.

Filip trenutno ima 18 godina, završava 4. razred Tehničke škole u Puli te razvija svoj posao. Javili smo mu se i porazgovarali s njim o poslovnim počecima, o tome kako je uopće ušao u svijet pčelarstva te što sve ima u ponudi osim, naravno, meda. Zanimalo nas je također pomaže li mu tko s poslom i koji su mu planovi. 

Možete li nam reći nešto više o sebi, kako i kada ste ušli u svijet pčelarstva, odnosno kako je sve počelo?

Sve je počelo jednim školskim izletom na sajam knjiga. Naime, nisam neki zaljubljenik u čitanje, ali je majka zahtijevala da kupim neku knjigu pa smo prijatelji i ja spontano i iz zezancije došli na ideju o kupnji knjige o pčelarstvu. Zatim sam je također iz zezancije počeo čitati te me je svijet pčela zaintrigirao.

Nekoliko dana kasnije djedu sam rekao da se planiram baviti pčelarstvom te me je za dva dana nazvao i rekao kako mi je nabavio tri košnice od poznanika. O pčelama tada nisam znao apsolutno ništa, ali su mi bile jako zanimljive pa sam čitao, gledao YouTube videozapise o pčelama te polako, ali sigurno ulazio u svijet pčelarstva. 

Jeste li imali prethodno znanje o pčelarstvu?

Ne, ni ja ni itko od obitelji i prijatelja.

Tko sve s vama radi ili vam pomaže s poslom?

Na početku me je savjetovao jedan stariji pčelar, obiteljski prijatelj, gospodin Edi je uvijek nesebično dijelio savjete i bio spreman pomoći. Zatim se polako i obitelj počela interesirati, otac Eduard, majka Lorena i sestra Lea od početka su mi velika podrška i velik oslonac.

Naravno, prijatelji su uvijek tu ako nešto zatreba oko vrcanja ili pomoći u košnji, lijepljenja etiketa i sličnog. Seljenje pčela sa mnom u većini slučajeva obavlja prijatelj Željko koji je također uvijek spreman pomoći! Moram spomenuti i Tatjanu, Leonu, Lunu, Stelu, Darjana, Marka i Erika, koji su uz mene od samog početka. 

Kakvi su komentari vaših prijatelja i okoline na vaš poslovni pothvat?

Komentari su pozitivni, svi me podržavaju i ohrabruju. Jako puno prijatelja, ali i neki ljudi su me oduševili jer su uvijek spremni pomoći kada mogu. Naravno, ima i loših trenutaka i ne uvijek pozitivnih ljudi, ali pokušavam se ne obazirati na takve situacije. 

Gdje se nalazite, gdje se proizvodi med koji imate i koliko pčelinjih zajednica imate?

Nalazimo se u Krnici, jednom malenom mjestu 20-ak kilometara od Pule. Naše pčele selimo po cijeloj Hrvatskoj kako bismo proizveli što više vrsta meda. Trenutno radimo s 80-ak pčelinjih zajednica. 

Što sve proizvodite i možete li nam reći nešto više o proizvodima koje imate?

Proizvodimo sljedeće medove: cvjetni, bagrem, kadulja, kesten, lipa, medun, medljika, bršljan. Osim meda proizvodimo razne vrste poklon-paketa, svijeća od pčelinjeg voska kao i cvjetnog praha. Sve je proizvedeno kod nas, obraćamo pažnju na detalje i kvalitetu proizvoda koje radimo s velikom ljubavlju.

Kada smo se čuli u drugom mjesecu, rekli ste nam da radite park pčela, možete li nam reći malo više o čemu je riječ?

Na početku svibnja otvorili smo i park pčela u kojemu svatko može naučiti nešto o pčelama i pčelarstvu. Ulaz je besplatan tako da svatko može doći i uživati ne samo u edukativnoj stazici već i u raznim aktivnostima koje nudimo, kao što su degustacije meda, sadržaj za djecu i slično. 

Kako izgleda odlazak s pčelama na pašu, možete li nam reći nešto više o tome?

Putovanje s pčelama nije lako kao što izgleda, pogotovo na duže relacije. Znaju se dogoditi razne nezgode poput otvaranja košnice pčela u kojoj je oko 45.000 pčela, ali sve se sredi. Pčele moramo seliti po noći jer po danu lete. Kada pčele selimo na pašu kestena u okolicu Hrvatske Kostajnice, znamo putovati po cijele noći. Ali uz malo pomoći prijatelja ništa nije problem.

Gdje se sve vaši proizvodi mogu kupiti i kako se kreću cijene?

Naše proizvode možete kupiti kod nas u Krnici, naručiti putem interneta, e-mailom ili telefonskim pozivom. Naše proizvode šaljemo po cijelom svijetu. Cijena za 900 grama meda kreće se između 13 i 18 eura. 

Tko najčešće kupuje vaše proizvode?

Najčešće naše proizvode kupuju turisti koji će za kvalitetan med izdvojiti koji euro više. Većini naših ljudi za naš med kažu da je preskup.

Možete li nam reći nešto više o apiterapiji koju nudite?

Na našoj malenoj farmi meda nudimo i Api inhalacije. Api inhalacija je udisanje zraka iz košnice koji može blagotvorno djelovati kod problema sa sinusima i disanjem, plućnih bolesti, alergija, glavobolja i stresa. Ima stimulativno djelovanje na kardiovaskularni, želučano-crijevni sustav, povećava radnu sposobnost i općenito čuva zdravlje.

Možete li nam reći kako prepoznati pravi, domaći med od lažnog?

Postoji jako puno lažnih informacija na internetu. Lažni med nećete prepoznati kod kuće, već ga morate poslati na analizu kako biste to otkrili. 

Koji vam je najdraži dio posla?

Naravno da volim vidjeti rezultate rada kao što je vrcanje ili puno posjetitelja na našem imanju. Ali vjerovali ili ne, meni je najdraži dio svega razvoj i rad na nekoj ideji, sav onaj proces koji nas na kraju nauči neku lekciju. 

A postoji li neki dio posla koji vam nije toliko drag?

Ne mogu reći da mi to nije drago ili ne volim, ali je definitivno jedan od najtežih poslova rad u debelom pčelarskom odijelu na temperaturama preko 40 stupnjeva. Tu je i rad s ljudima koji je ponekad težak. 

Koji je vama osobno najdraži med koji radite?

Ja osobno najviše volim medun. To nije proizvod nektarnih žlijezda cvjetova, nego su to biljni sokovi iz dubljih slojeva biljke (floem) do kojih pčele u normalnim uvjetima ne mogu doći. Biljne uši oštećuju list, iglice ili mlade grančice te tako izlaze slatki biljni sokovi, a višak koji uši ne mogu preraditi pojavljuje se kao medna rosa. Dio medne rose izlazi i spontano kroz oštećenja biljnog tkiva zbog većeg tlaka.

Što biste savjetovali onima koji se boje pčela? Kako da se ponašaju kada se nađu u njihovom društvu?

Pa moramo znati da mi pčele baš nešto previše ne zanimamo, one samo žele raditi. Ako vas pčela napadne, najbolje ju je ignorirati jer ste joj vjerojatno samo prepriječili put. One vas također mogu napasti ako se previše približite košnici ili im zasmetate, tako da ih je najbolje samo pustiti da rade i gledati ih s razdaljine. 

Filip planira i u budućnosti raditi s pčelama, kao i stolariju s tatom, da bi mogao što više uložiti u pčelarstvo. Njegovo pčelarsko imanje i ponudu možete vidjeti na Instagram profilu.