Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.

ŽIVOT treba početi i završiti s dvadeset zubi, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Djeca bi trebala imati toliko mliječnih zubi, dok starije osobe moraju imati isto toliko prirodnih zuba na kraju svojeg života da bi se smatrale zdravima.

Pravilno četkanje zubi može biti izazov, ali je ključno za zdravlje. Loša oralna higijena izlaže zube riziku od karijesa i propadanja, a bol koja nastane može biti nesnošljiva.

U mnogim zemljama oralne su bolesti među glavnim zdravstvenim problemima i mogu negativno utjecati na kvalitetu života. Osim boli i nelagode uzrokuju socijalnu izolaciju i gubitak samopouzdanja te su često povezane s drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Međutim, važno je znati da se većina oralnih bolesti može spriječiti i liječiti u ranoj fazi. Kako bi se zubi očuvali, treba provoditi redovitu i pravilnu oralnu higijenu, zdravo se hraniti i odlaziti na redovite preglede kod stomatologa. Što se ranije usvoje te navike, bit će ih lakše provoditi.

U Hrvatskoj se od 2017. godine provodi Nacionalni program „Zubna putovnica“ koji je usmjeren poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja školske i predškolske djece s ciljem ranog otkrivanja i prevencije karijesa kroz preventivne preglede prilikom upisa u dječji vrtić, 1. razred osnovne škole te u 6. razredu osnovne škole.

Hrvate najviše muči karijes

HZJZ od 2019. vodi evidenciju korištenja zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj. Posljednja godina za koju su dostupni podaci je 2021. kada je 1.34 milijuna korisnika koristilo usluge, dok je godinu ranije to učinilo 1.26 milijuna. Zanimljivo je da je udio muškaraca i žena obje godine jednak - 45 posto muškaraca i 55 posto žena. To donekle prati odnos spolova prema posljednjem popisu stanovništva koji je zabilježio 48 posto muškaraca i 51 posto žena.

Kad su u pitanju dijagnoze, 2021. godine najzastupljeniji je bio karijes koji je dijagnosticiran kod 724.874 osobe, zatim bolesti pulpe i periapikalnih tkiva koje su utvrđene kod 428.624 osobe, ostale bolesti čvrstog zubnog tkiva pogodile su 349.585 osoba, a ostali poremećaji zubi 210.040 osoba. Na petom mjestu su akutni i kronični periodontitis i periodontoza koje je imalo 83.330 osoba. Iste dijagnoze u istom odnosu bile su zabilježene i godinu ranije.  

Karijes ne izgleda kao crna mrlja na vanjskoj površini, kruni zuba. Međutim, svoj put počinje kao bijela mrlja koja zahvaća samo površinski sloj cakline i nema simptome. Ako se u toj fazi ne primijeti i sanira, prodire kroz caklinu, ulazi u dentin i počinje se širiti brže. Zub tada postaje osjetljiv na podražaje te slatku, vruću i hladnu hranu ili piće. Zubi zahvaćeni karijesom ne mogu se obnoviti. Taj dio tkiva mora se ukloniti i zatvoriti bijelom ispunom - plombom.

Nastaje kao rezultat dugotrajnog procesa čiji uzročnici su brojni, a među prvima je hrana.

Slatka i ljepljiva hrana u interakciji s bakterijama u ustima proizvodi kiselinu koja otapa minerale iz cakline (kalcij i fosfor), a posljedica je demineralizacija zubne cakline i dentina (čvrstog tkiva zuba). Nastala kiselina postepeno uništava zubnu caklinu i plak te na taj način nastaje karijes koji uzrokuje propadanje zubi. Osim slatkiša, opasne su namirnice bogate rafiniranim ugljikohidratima poput krekera, čipsa, bijelog kruha, pa čak i suhog voća. S druge strane, meso, jaja, povrće, mlijeko, sir, maslac, sjemenke, riba i orašasti plodovi smanjuju kiselost u ustima i ne pogoduju nastanku karijesa.

Stomatolozi savjetuju prevenciju karijesa pravilnom prehranom, higijenom i redovitim kontrolama. Zdravlje usne šupljine najbolje se održava četkanjem, koncem za zube, vodicom za ispiranje usta i čišćenjem interdentalnim četkicama.

Šest koraka do pravilnog četkanja zubi

Stomatolozi savjetuju šest jednostavnih koraka za pravilno četkanje. Važno je da odaberete pravu četkicu koja ne smije biti starija od tri mjeseca, a dlačice na njoj ne smiju biti previše tvrde jer bi mogle nadražiti zubno meso. Oral-B io 9 četkica ima zaslon na kojem se, između ostalog, podsjeća na zamjenu glave. Može se postaviti na jedan od sedam načina rada: svakodnevno čišćenje, nježno, njega desni, intenzivno čišćenje, izbjeljivanje, iznimno nježno i za čišćenje jezika.

Samo četkanje treba trajati barem dvije minute i ne smije biti agresivno. Četkicu treba lagano prisloniti na zube. Oral-B io 6 četkica ima senzor pritiska koji upozorava i sprječava presnažno ili prenježno četkanje.

Preporučuje se zube četkati najmanje dva, a najviše tri puta dnevno. Pretjerano četkanje može oštetiti zubnu caklinu i nadražiti zubno meso.

Najbolje je četkati kratkim kružnim pokretima i laganim pritiskom pod kutom od 45 stupnjeva.

Većina ljudi s vremenom stekne naviku da zube pere počevši od istog mjesta. Preporučuje se to promijeniti s vremena na vrijeme. Oral-B io 7 četkica oslanja se na umjetnu inteligenciju koja prepoznaje šest zona u ustima i, uz pomoć aplikacije, vodi korisnike do najtemeljitijeg pranja zubi.

Treba paziti na piće prije i nakon pranja zubi. Energetska pića, gazirani sokovi, slatki bomboni, pa čak i zdrave stvari kao što su voćni sokovi mogu omekšati zubnu caklinu. Stoga je preporučljivo zube prati tek pola sata nakon. Kad je u pitanju kava, nju ne bi trebalo piti sat nakon pranja.

Pri odabiru četkice valja obratiti pažnju na veličinu i prilagodljivu glavu. Električne četkice za zube obično su skuplje od tradicionalnih četkica, ali su korisne za ljude koji žele jednostavniji i učinkovitiji način čišćenja zuba. Nepravilno korištenje može dovesti do problema kao što je povlačenje desni pa je važno pridržavati se uputa proizvođača.