DINAMO je odigrao sjajnu utakmicu protiv Monaca, a onda je u zadnjih 15 minuta ostao bez dva boda koja bi mu "život značila" u Ligi prvaka. Bilo je dovoljno da se poveže nekoliko grešaka i da koncentracija malo padne - i koliko god to zvučalo kao izlizana floskula - ova razina to obično ne prašta.

Dan nakon utakmice jedna od glavnih tema je novi maksimirski Pedro - francuski stoper Maxime Bernauer koji je skrivio penal u 90. minuti. Nisu ga prozvali samo ljutiti ili razočarani navijači nego se i neki od glavnih državnih medija natječu u tome tko će ga više popljuvati i kritizirati bez ikakvog rezona. Neki čak idu toliko nisko da zbrajaju milijune kojima je "oštetio" Dinamo činjenicom da je Monaco iz penala uzeo dva boda Plavima.

Kako napraviti priču podilaženjem najjeftinijim strastima ljudima koji ne razumiju nogomet

Penal koji je Bernauer skrivio došao je kao posljedica niza grešaka u kojima je Dinamo neobjašnjivo brzo izgubio loptu nakon vlastitog gol auta i ekipa si je dozvolila da u 89. minuti iz vlastitog i neometanog posjeda dođe do toga da mu se stoper mora boriti za 50-50 loptu u vlastitom šesnaestercu.

Francuz je krenuo u start i zakasnio je milisekundu. Riječ je o situaciji kakvu svaki vikend vidimo u neusporedivo jačim ligama i kod neusporedivo skupljih stopera barem nekoliko puta. Bila je to kombinacija nespretnih reakcija niza igrača i nesreće.

No, priča o Bernaueru ne staje tu. Zamjeraju mu neki i "kiks" kod zicera Minamina u prvom dijelu. U toj situaciji lopta se odbila od bloka i neočekivano krenula prema Bernaueru koji se poskliznuo i lopta se savršeno odbila Japancu na zicer koji je Nevistić maestralno obranio.

Drugi mu, a to je definitivno za rubriku vjerovali ili ne, zamjeraju i to što je Ivan Nevistić kod prvog gola Monaca zapeo za njega i pao dok je Bernauer čuvao svog igrača na tri metra od gola. Jasno je po tome da sve što se događa Bernaueru nije razumna analiza viđenog i potrebna, nužna kritika, nego siledžijska hajka.

Bernauerov primjer savršeno pokazuje zašto su hrvatski novinari kukavice

Jer priča o njemu i aura kiksera ne traje od jučer. U većini utakmica u kojima Dinamo riješi HNL konkurenciju bez većih problema njegov doprinos se ne spominje i zanemaruje, dok je među glavnim krivcima svaki put kad momčad zakašlje.

Hrabri hrvatski sportski novinari imaju tendenciju na zub uzeti strance, posebno one koje ocijene manje važnima i za koje pretpostave da neće dugo biti tu. Radi se o istim tipovima koji neće ni pomisliti dirnuti u svete krave Dinama ili hrvatskog nogometa. Jer, jebiga, onda možeš dobiti i jezikovu juhu, a i trebat će ti intervju nekad kasnije...

Negdje u cijeloj toj histeriji prošlo je skoro neopaženo da je Bernauer odigrao vrlo dobru utakmicu i da je valjda 89 minuta i 59 sekundi dobro odrađenog posla potrebno valorizirati isto kao i onu jednu sekundu u kojoj stvari pođu naopako. Posebno s obzirom na to da se radi o dobrom rotacijskom igraču, a ne o nositelju igre.

Negdje u sedmom razredu osnovne škole oni koji razumiju nogomet shvaćaju da se kvaliteta stopera ne mjeri brojem kikseva jer su ih Sergio Ramos i Gerard Pique napravili više nego čitava Dinamova stoperska linija zajedno.

Vremena u kojem se učinak stopera mjeri pukim zbrajanjem i oduzimanjem spašenih golova s crte i kikseva su stvar praprošlosti u svakom kutku nogometnog svijeta koji utakmicu i igrača procjenjuje kroz dojam, brojke i širu sliku onoga što ti donosi i odnosi. Sve izvan toga su prvoloptaška birtijaška prepucavanja ljudi koji nakon 20 sekundi zabetoniraju dojam i status nekog igrača.

Jednom kikser, uvijek kikser

Bernauera odavno prati glas kiksera. Jedna je to od najtežih nogometnih titula i nije teško objasniti zašto je to tako. Greške koje rade stoperi i golmani u puno većem postotku rezultiraju golom suparnika nego greške veznjaka i napadača i gledatelji automatski imaju emotivniju reakciju na njih.

To je sasvim razumljivo, ali problem je što se te titule nemoguće riješiti. Ljudski mozak, u tom smislu, uglavnom funkcionira po principu da formira stav što je brže moguće, a onda u okolini traži i filtrira podražaje tako da usvoji samo one koji potvrđuju njegov stav.

U prijevodu, kada na Indexu vidite dva članka napisana s vremenskom razlikom od tri mjeseca kako je Dejan Lovren zeznuo gol, budite sigurni da će na tom članku biti duplo više komentara i naslađivanja nego u 20 članaka napisanih između u kojima je Lovren odigrao bez ijedne kardinalne pogreške. Josip Šutalo i danas ima problema s reputacijom kod kibica Ajaxa.

Ne treba Bernauer gledati tako daleko. Jučer je s njim u stoperskoj liniji igrao još jedan čovjek kojeg su i mediji i maksimirska publika godinama častili titulom kiksera koji je Dinamo stajao milijune eura.

Taj čovjek se vratio iz mirovine da spasi prošlu sezonu i jedan je od najboljih stopera u povijesti Dinama, a zove se Kevin Theophile-Catherine. Baš se njemu u prvom dijelu dogodila situacija da mu je protivnik pobjegao.

Theophile-Catherine je opasno ušao u duel s leđa, u jednom trenutku je zajahao igrača i srušio ga u svojem šesnaestercu. Za razliku od kolege i sunarodnjaka, imao je sreće da je taj igrač ušao u ofsajd od 20 centimetara i danas nitko ne priča o toj situaciji. 

Čovjek kojem je od prvog dana nacrtana meta na leđima nije savršen stoper, ali je i više nego korektan i iskoristiv

Njemu je od prvog dana bila nacrtana meta na leđima. Prvo zato što je stranac jer to "krade mjesta našoj djeci", što je teza koju drže isti oni koji su talentiranog, ali nedoraslog Morena Živkovića tjerali natrag na posudbu u Lokomotivu nakon što je imao loš debi.

Metu je imao i jer je od prvog dana nosio titulu prvog "Šimićevog" pojačanja i nerijetki su si dali truda da prikažu baš svaki potez bivšeg člana uprave Dinama krivim za tobožnju propast kluba na svim razinama.

Bernauer je vrlo solidan i iskoristiv stoper. Na lopti je među najboljima u ligi, ima sjajnu dugu loptu i još bolja proigravanja po zemlji kojima sječe suparničke linije. Ima dobru anticipaciju, agresivan je u izlasku i presijecanju lopti za razliku od većine drugih Dinamovih braniča koji su pasivniji.

Naravno, ima i mana. Nekad je previše zaljubljen u svoje znanje s loptom u nogama pa zna bespotrebno pokušavati visokorizična dodavanja u situacijama u kojima za to nema potrebe i gubi posjed. U duelu nekad prelako gubi pozicijsku prednost pa ju prekasno pokušava nadoknaditi i to je situacija u kojoj radi najviše grešaka u strogom smislu te riječi.

Dinamove defenzivne brojke kada igra Bernauer su poprilično bolje nego kad on ne igra. Jasno je da to nije samo zbog njega, ali je solidan indikator toga koliko se njegove greške preuveličavaju. Konačno, tek je u drugom dijelu prošle sezone uhvatio ritam utakmica i postao prvotimac kod Jakirovića. U tom nizu je Dinamo s njim kao starterom imao osam pobjeda u kojima je momčad primila tri gola. 

Torrente je spor i teško može braniti suparnika na velikom prostoru. KTC je slab razigravač, a Mmaee često napušta koncept timske obrane i djeluje izolirano što stvara probleme u strukturi. Poanta je da svi Dinamovi stoperi imaju felere i rade greške, ali nijedan nema status kao Bernauer. I dok god je laka meta onima koji nogomet komentiraju bez da ga razumiju, neće se ništa promijeniti.