DOKUMENTARAC Posljednji ples široj je javnosti otkrio mnoge nepoznate detalje o karijeri Michaela Jordana, ali prvenstveno o njegovom karakteru. Jordan je, posebno u drugoj fazi karijere, bio izuzetno zahtjevan prema suigračima, koje se nije ustručavao ni udariti, kao što je to napravio Steveu Kerru ili Willu Perdueu.

Govorilo se i o njegovoj ovisnosti o kockanju, iako ju je on okarakterizirao kao ovisnost o natjecanju. U svakom slučaju, jasno je da Jordan izvan terena nije bio savršen kao na njemu. Imao je svoju mračnu stranu i mane, kao i svaki drugi čovjek.

Sa slavom se nosio kako je znao i koliko je mogao. Nije imao mnogih interesa izvan košarke, odnosno sporta, jer u životu mu je najvažnije bilo pobjeđivati. U bilo čemu.

No nisu svi to mogli. Brojne sportske legende imale su svoje poroke i mračne strane, bilo zbog opasne kombinacije slave i novca, bilo jednostavno zato što su mogli.

Španjolska Marca donosi priču i o drugim asovima koji nisu bili tako savršeni kako je to izgledalo na samim borilištima. Ako je Jordan bio tiranin i kockar, što su bili ostali?

Borgova kokainska ovisnost

"Björn Borg bio je usisivač koji je drogu konzumirao u industrijskim količinama", napisala je talijanska pjevačica i Borgova bivša supruga Loredana Berte u svojoj knjizi. Švedski teniski as dominirao je u svojoj eri, ali se povukao sa samo 28 godina zbog nedostatka motivacije.

No mnogi smatraju da su ga dostigle posljedice ovisnosti, a Berte tvrdi da je zbog nje izgubio više okršaja s najvećim rivalom Johnom McEnroeom. "Zbog kokaina mu je dopustio da osvoji Wimbledon 1981.", napisala je u biografiji.

Maradonina ahilova peta

Droga je upropastila karijere i drugih vrhunskih sportaša, a možda najočitiji primjer je Diego Armando Maradona. Droga ga je pratila od dolaska u Europu 1982., a 1991. je kao igrač Napolija bio pozitivan na kokain. On to nikad nije skrivao.

"Uzimao sam drogu dijelom karijere, ali nikad kao stimulans. Bio sam ovisnik, još sam ovisnik i za sve ću uvijek biti ovisnik. Ovisnicima se nikad ni za što ne prašta", rekao je svojedobno Maradona.

Phelps i trava

Michael Phelps uvijek je održavao imidž savršenog dečka, ali u studenom 2008. umalo je uništio najbolji učinak u povijesti Olimpijskih igara. Nakon što je u Pekingu osvojio osam zlatnih medalja plivača su počele progoniti fotografije na kojima se vidi da puši marihuanu.

"Ovo je nevjerojatna fotografija koja može uništiti karijeru najboljeg olimpijca u povijesti", vrištali su američki mediji.

"Naučio sam vrlo važnu lekciju, priznajem da sam pogriješio i neću to više nikad učiniti", pokajnički je rekao Phelps.

Iversonovo suđenje

U drukčijem raspletu možda nikad ne bismo znali za Allena Iversona, koji je kasnije postao košarkaška legenda. Kad je imao 17 godina, sudjelovao je u masovnoj tučnjavi u kuglani, u kojoj je navodno jednu ženu udario stolicom po glavi i napravio značajnu materijalnu štetu. Budući da su u protivničkoj skupini bili bijelci, incident je dobio epitet rasne mržnje, a Iverson je osuđen na 15 godina zatvora iako je još bio maloljetan. Naposljetku ga je guverner Virginije pomilovao i AI je morao odslužiti samo četiri mjeseca u popravnoj ustanovi.

Ali osuđen na zatvor

Zatvor je prijetio i Muhammadu Aliju jer se odbio pridružiti američkoj vojsci u Vijetnamskom ratu. "Neću putovati 10.000 milja odavde i pomagati u ubijanju i uništavanju još jedne sirote nacije samo kako bi se nastavila dominacija bijelih porobljivača. Nemam ništa protiv Vijetkonga, nitko od njih nikad me nije nazvao crnčugom", objasnio je boksač kojem su zauzvrat oduzeli sve titule i boksačku licencu na tri godine, kaznili ga s 10.000 dolara i osudili na pet godina zatvora. No nakon žalbe, Vrhovni sud promijenio je tu odluku.

Tigerov paralelni život

Tiger Woods bio je najplaćeniji sportaš svijeta kad su na vidjelo izašli njegovi bračni problemi. Potjera s ondašnjom suprugom Elin Nordegren 27. studenog 2007. sve je razotkrila.

Brojni primjeri preljuba, a pisalo se da je imao više od stotinu ljubavnica, te tajni život koji je vodio između turnira koštale su ga najskupljeg razvoda u povijesti sporta, čak 750 milijuna dolara.

"Bio sam nevjeran. Imao sam avanture i jedini sam krivac za sve, zaboravio sam na prave životne vrijednosti. Želim svima reći da duboko žalim zbog neodgovornog i sebičnog ponašanja", rekao je u javnom pokajanju osvajač 15 golferskih major turnira.

Djetinjstvo Bobbyja Fischera

Idiličan svijet u kakvom se čini da veliki geniji žive često je zapravo nestvaran. Šahist Bobby Fischer imao je komplicirano djetinjstvo, odrastao je bez oca, stalno se sukobljavao s majkom i nije imao prijatelja. Oko šaha je stvorio svoj jedinstveni svijet.

"On je temperamentan i usamljen dječak koji ne može pronaći prijatelje svoje dobi. Jedini interes u životu su mu topovi, lovci i pješaci", rekla je njegova majka.

S vremenom je Fischer postao stroj za kontroverze. Odbio je braniti naslov protiv Anatolija Karpova zbog spora s krovnom šahovskom organizacijom oko uvjeta, rekao je da su žene po prirodi inferiorne te da Georgea Busha starijeg treba objesiti kao ratnog zločinca, a nakon terorističkih napada 11. rujna rekao je da je SAD dobio što je tražio i da jedva čeka njegov kraj.

Thorpeova patnja

Sve više sportaša otkriva da je u životu imalo faze duboke depresije. Najpoznatiji je slučaj australske plivačke zvijezde Iana Thorpea. Smatrali su ga jednim od najvećih australskih sportaša u povijesti i globalnim fenomenom.

Godinama nakon završetka karijere Thorpe je otkrio patnje iz djetinjstva. "Imao sam mentalnih problema kao tinejdžer. Ljudi izvana nisu mogli ni zamisliti koliko sam svakog dana patio niti razumjeti moje unutrašnje borbe", rekao je Thorpe.