Foto: Shutterstock

SABORSKA se oporba poslijepodne žestoko obrušila na Vladin prijedlog izmjena Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, nazivajući ga "Vlahušićevim zakonom" i tvrdeći da će omogućiti komercijalizaciju dubrovačkih zidina i "kulturocid". Tim se izmjenama upravljanje dubrovačkim zidinama oduzima Društvu prijatelja dubrovačkih starina i prebacuje na Zavod za obnovu Dubrovnika.

Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš uvodno je obrazložio da je ugovor između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačkih starina iz 1998. sklopljen protuzakonito, što ga čini ništetnim. Objasnio je da prije sklapanja tog ugovora nije proveden javni natječaj niti utvrđena naknada u korist vlasnika po tržišnoj cijeni.

Na njegovo su izlaganje reagirali HDZ-ovi Branko Bačić i Jasen Mesić, koje je zanimalo koji je sud proglasio taj ugovor ništetnim. "Tijekom pisanja zakona konzultiran je DORH koji je rekao da je ugovor ništetan", odgovorio je Šipuš, na što su mu HDZ-ovci uzvratili da mišljenje DORH-a nije presuda.

Šipuševo obrazloženje razljutilo je i HDSSB-ovca Boru Grubišića. "Recite DORH-u da reagira na sumnjivu prodaju Excelsiora i Vrtova sunca pa nek onda govori o vjerodostojnosti Društva prijatelja dubrovačkih starina", poručio je Grubišić.

"To su partikularni stranački interesi i ovo je nedemokratski prijedlog. Nadam se da Ministarstvo kulture ima dovoljno razuma da ga povuče"

HDZ-ov Frano Matušić podsjetio je da Društvo prijatelja dubrovačkih starina ne upravlja samo dubrovačkim zidinama, već i stonskim, Sokol kulom u Konavlima i drugim spomenicima, te upozorio da je nejasno što će se s tim starinama dogoditi nakon što upravljanje gradskim zidinama preuzme Zavod za obnovu Dubrovnika. "Ovim zakonom i država prestaje financirati obnovu zidina, a moramo se prisjetiti svega što su zidine pretrpjele - velike potrese 1667. i 1979. godine, ali i Domovinski rat", rekao je Matušić, koji je uvjeren da se zakon donosi jer je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić član HNS-a, stranke kojoj pripada i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. "To su partikularni stranački interesi i ovo je nedemokratski prijedlog. Nadam se da Ministarstvo kulture ima dovoljno razuma da ga povuče", dodao je Matušić.

Slično misli i laburist Zlatko Tušak. "Zakoni se u Hrvatskoj kroje po mjeri pojedinaca. Tako smo imali Komadinin zakon o županima, imamo 'lex Perković', a ovaj zakon mogli bismo nazvati po aktualnom gradonačelniku Dubrovnika - Vlahušićev zakon", rekao je Tušak. Uvjeren je da je prava svrha predloženog zakona "podjela plijena", te da bi gradske zidine mogle postati "zlatna koka" Grada Dubrovnika.

Predloženi zakon oporbeni zastupnici nazvali su i konfiskacijom gradskih zidina, na što je reagirao HNS-ov Igor Kolman. "Ovdje se ponavlja riječ konfiskacija. Ne razumijem, ali me počinje zabrinjavati. Učestalo korištenje te riječi me dodatno uvjerava da očito postoje krugovi koji su počeli prihode od dubrovačkih zidina i same zidine smatrati vlastitom imovinom, pa sad to doživljavaju kao konfiskaciju", rekao je Kolman.

Uvjeren je kako je osnovna intencija zakona da se osigura transparentnost i racionalnije upravljanje dubrovačkim zidinama, budući da Društvo prijatelja dubrovačkih starina dosad nikome nije polagalo račune o prodanim ulaznicama za zidine te su sve radove obavljali bez javnog natječaja, jer nisu njegovi obveznici. Kolman se zapitao i je li uopće održivo da udruga upravlja tim kulturnim dobrom.

Na njegovo izlaganje reagirao je HDZ-ov Jasen Mesić upitavši zašto Grad Dubrovnik godinama ne daje izvještaje o potrošnji spomeničke rente, niti ima proceduru postupanja u slučaju požara ili elementarne nepogode. "Ako je do javne nabave, napravite aneks ugovora, ali nije do toga nego do krpanja proračuna", kazao je Mesić te pitao tko to može dati stručnu procjenu da Društvo u posljednjih 60 godina nije dobro radilo svoj posao. Zakon je nazvao kulturocidom, ustvrdivši da će omogućiti izgradnju niza ugostiteljskih objekata i drugih sadržaja na zidinama.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP) smatra da će predloženi zakon osigurati uvjete za rad Zavoda za obnovu Dubrovnika. Uvjerena je da zakon nije rezultat međusobne borbe Grada i Društva, kako prikazuju mediji, no upozorila je da nevladina udruga ostvaruje ogromne prihode gospodareći javnim dobrom, a da država nema kvalitetne mehanizme kontrole tih prihoda. Izrazila je nadu da će do drugog čitanja zakona doći do dogovora Grada i Društva, te zaključila da će se, u protivnom, problem morati riješiti po sili zakona. Protivi se, međutim, odredbi po kojoj bi se financiranje obnove Dubrovnika u potpunosti prebacilo na Grad. "Obnova ne bi trebala ostati samo na lokalnoj zajednici, jer ona mora skrbiti i o baštini u okolici Dubrovnika. U njoj bi morala sudjelovati i država i time materijalno, ali i simbolički pokazati i dokazati kontinuiranu brigu za svoju i međunarodnu kulturnu baštinu", rekla je Šimac Bonačić.