OVIH dana na Facebooku ljudi masovno dijele svoje fotografije otprije deset godina i danas, a mi smo odlučili usporediti što se u tom razdoblju dogodilo s Hrvatskom.

Premijer je prije deset godina bio Sanader

Prije deset godina, 2009., premijer je još uvijek bio Ivo Sanader, a predsjednik Stjepan Mesić. Bila je to burna politička godina, u kojoj Sanader iznenada podnosi ostavku, bez uvjerljivog obrazloženja, a na čelu vlade ga 1. srpnja 2009. nasljeđuje Jadranka Kosor.

Vrijedi se sjetiti i nekih zvučnijih imena koja su tada bili ministri. Neki su u međuvremenu nestali iz politike, dio ih je osuđen zbog raznih malverzacija, a neki su još i danas aktivni. Recimo, u Sanaderovoj vladi ministar regionalnog razvoja i šumarstva bio je Petar Čobanković, kojeg je u svoju vladu uzela i Jadranka Kosor.

Ministar policije 2009. godine bio je Tomislav Karamarko, resor prometa vodio je Božidar Kalmeta, dok je današnji predsjednik sabora Gordan Jandroković bio ministar vanjskih poslova i EU integracija. Darko Milinović, koji je relativno nedavno izletio iz HDZ-a, tada je bio ministar zdravstva, a potpredsjednica vlade za unutarnju politiku bila je danas već pomalo zaboravljena Đurđa Adlešić. Hrvatska tada još uvijek nije bila članica Europske unije, ali je te godine primljena u NATO.

U čak 117 škola ove školske godine nije upisan nijedan novi učenik

U tih deset godina Hrvatska je ubrzano počela gubiti stanovništvo. Šestogodišnja recesija ostavila je dubok trag na ekonomiju, ali i stvorila osjećaj besperspektivnosti, što je potaknulo val iseljavanja. O razmjerima pada broja stanovnika najbolje svjedoči da je u školskoj godini 2018./2019. zatvoreno čak šest škola jer nemaju učenika, dok u 117 škola nije upisan niti jedan novi učenik.

Procjena Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu daje nešto veću brojku - 4,1 milijun stanovnika - no to je za oko 200 tisuća manje u odnosu na 2007., kada su prema istom izvoru u Hrvatskoj živjela 4,3 milijuna ljudi. S obzirom na to da još nema podataka za tekuću godinu, a posljednji službeni podaci su za 2017., za usporedbe smo uzeli desetljeće od 2007. do 2017.

Osim broja stanovnika pao je i broj zaposlenih, koji je 2007. godine iznosio 1,517 milijuna, a do 2017. pao je za 110 tisuća na 1,407 milijuna, s time da je kroz deset godina njihov broj znao biti i manji od sadašnjeg.

Dok je broj zaposlenih padao, broj umirovljenika je u porastu, što ugrožava mirovinski sustav jer se mirovine postojećih umirovljenika financiraju iz doprinosa zaposlenih. Tako je 2007. broj umirovljenika iznosio 1,11 milijuna, dok je 2017. njihov broj porastao na 1,23 milijuna.

Eksploziju je doživio i javni dug koji je 2007. iznosio 120 milijardi kuna, a do kraja 2017. dogurao je do 283,3 milijarde kuna.

Došlo je i do porasta javne potrošnje. Kada se zbroje rashodi državnog proračuna i Hrvatskoh zavoda za zdravstveno osiguranje, javna potrošnja je 2007. iznosila 111,1 milijardu kuna, da bi do 2017. porasla za 35 milijardi, na 146,1 milijardu kuna.

Uglavnom, u deset godina je gotovo sve što je trebalo rasti padalo, a sve što je trebalo opadati je raslo.