Foto: Hina

BORBA protiv "lokalnih šerifa" obilježila je godinu na izmaku u kojoj su se tijela kaznenog progona nakon ulaska Hrvatske u EU nastavila boriti protiv korupcije i na nižoj razini.

Takozvani lokalni šerifi, među njima i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, našli su se pod istragom Uskoka nakon što je za glavnog državnog odvjetnika izabran Dinko Cvitan koji je kao primarnu zadaću najavio rješavanje korupcije na lokalnoj razini.

"Moja je impresija da su lokalni šerifi daleko opasniji nego što to naoko izgleda", upozorio je Cvitan.

Nakon prethodnih godina u kojima su se u raljama Uskoka našli brojni visoko pozicionirani političari, od bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i ministara do čelnika javnih nacionalnih tvrtki, u 2014. su na red došli ugledni šefovi gradova i županija sa svih strana političkog spektra.

Tri gradonačelnika i županica osumnjičeni za korupciju

Uz dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je uhićen u akciji "Agram" i potom uz rekordnu jamčevinu pušten da se brani sa slobode, pod Uskokovom istragom našli su vukovarski i zadarski gradonačelnici Željko Sabo i Božidar Kalmeta kojeg Uskok tereti kao bivšeg Sanaderovog ministra prometa.

U društvu gradonačelnika našla se i bivša SDP-ova sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel koja je u istražnom zatvoru završila zbog sumnje da je svoju županiju oštetila za više od 10,5 milijuna kuna, a optužbe su u međuvremenu nekoliko puta proširivane. Puštena je da se brani sa slobode nakon što je u istrazi ispitan posljednji svjedok i pošto je podnijela ostavku na svoju dužnost. Nakon izlaska iz zatvora bivša županica aktivirala je zastupnički mandat.

Bez ostavke na gradonačelničku dužnost na slobodu je pušten Bandić koji je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju gradonačelničku dužnost tijekom istrage u aferi Agram.

To mu je omogućila nova sudska praksa temeljena na stajalištu Ustavnog suda, koji je u slučaju Lovrić Merzel zaključio da se produljenje istražnog zatvora dužnosnicima ne može uvjetovati davanjem ostavke već treba razmotri mogućnost primjene mjere opreza.

Bandića se u svim njegovim navodnim nedjeljima sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i državu za ukupno oko 20 milijuna kuna.

Kalmeta nije završio u istražnom zatvoru, ali je Uskok protiv njega pokrenuo istragu u kojoj je osumnjičen da je dvojcu svojih suradnika iz ministarstva i čelnike Hrvatskih autocesta (HAC) povezao kako bi iz te javne tvrtke izvuki najmanje 30 milijuna kuna.

Na udaru Uskoka našao se i zadarski poduzetnik i bivši nogometni sudac Reno Sinovčić s neskrivenom naklonošću prema medijima i politici kojeg se godinama povezivalo s 'podzemljem' i mutnim poslovima.

Sinovčića i ostale Uskok sumnjiči za štetu veću od 130 milijuna kuna. Na dugačkom popisu malverzacija navodi se da su vjerovnici Sinovčićeve tvrtke VOX oštećeni za oko 52 milijuna kuna, VOX za nešto manje od 22,5 milijuna, NK Zadar za 50,7 milijuna, Ministartsvo financija za oko 5,6 milijuna, a državni proračun za nešto manje od tri milijuna kuna.

Predzadnjeg radnog dana 2014. Sinovčiću je omogućeno da se brani sa slobode uz polog od 10 milijuna kuna u gotovini, umjesto ranije određenih 20 milijuna što bi bila najveća jamčevina u povijesti hrvatskog pravosuđa.

Istog dana pokrenuta je i istraga protiv bivšeg gradonačelnika Metkovića, Stipe Gabrića Jamba koji se našao se pod Uskokovom istragom zbog sumnje da je s dvojicom suradnika - pročelnikom za gospodarstvo Miloradom Dodigom te pročelnikom za financije Petrom Čarapinom, grad kojim je upravljao čak 16 godina, oštetio među ostalim i kupnjom sadnica maslina koje je dijelio na svojim predizbornim skupovima.

Bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo nepravomoćno je na osječkom Županijskom sudu proglašen krivim za podmićivanje HDZ-ovih gradskih vijećnika Marije Budimir i Radivoja Đurića i osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora. Sabo je suočen s još jednom optužnicom zbog navodne malverzacije prilikom slanja vukovarske djece na more i fiktivnog zapošljavanja u gradskoj tvrtki Komunalcu.

Pravomoćna presuda Sanaderu, nepravomoćna i HDZ-u

Ivi Sanaderu, koji se nakon napuštanja premijerske pozicije suočio s brojnim optužbama, donesena je prva pravomoćna presuda zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a. Vrhovni sud mu je potvrdio prvostupanjsku osuđujuću presudu, ali mu je desetogodišnju zatvorsku kaznu smanjio na 8,5 godina.

U drugom postupku Sanader, ali i HDZ nepravomoćno su proglašeni krivima za izvlačenje novca iz državnih ustanova i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media. Sanader je zbog te afere osuđen na devet godina zatvora, a postane li ta presuda pravomoćna morat će vratiti i 15,27 milijuna kuna koje je nezakonito stekao. HDZ je kažnjen s 5 milijuna kuna i oduzimanjem nezakonite koristi od 24,2 milijuna kuna.

Bivšem premijeru sudi se i zbog slučaja Planinska, u kojem je optužen da je primio 17 milijuna kuna provizije od kupovine zgrade za Ministarstvo regionalnog razvoja.

U vrijeme dok je Vrhovni sud razmatrao Sanaderovu žalbu na presudu u slučajevima Hypo i Ina - MOL, Uskok je podigao optužnicu protiv direktora MOL-a Zsolta Hernadija zbog davanja mita Sanaderu koji je Mađarima zauzvrat, navodno, prepustio upravljačka prava u Ini. Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska mu je odlučila suditi u odsutnosti, a njegovom privođenju nije pomoglo ni raspisivanje europskog uhidbenog naloga.

No, temeljem europskog uhidbenog naloga Njemačkoj su na početku godine izručeni bivši šef jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković i Zdravko Mustač, koji je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj službi.

Time je završena sedmomjesečna pravno-politička zavrzlama koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga i pitanja zastare. Slučaj Perković imao je odjeka i izvan hrvatskih granica, posebice zbog izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a, kolokvijalno nazvanog lex Perković, koji je izazivao napetosti između Zagreba i Bruxellesa.

Uskok zakasnio optužiti Mladinea

Na samom kraju godine zagrebački Županijski sud je, zbog isteka roka za njeno podizanje, odbacio optužnicu protiv bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea te vlasnika tvrtke "Odlagalište sirovina" Mihe Zrnića Marinovića, no državno odvjetništvo najavilo je disciplinski postupak protiv tužiteljica koje su optužnicu podigle s danom zakašnjenja.

Bivši ministar obrane Berislav Rončević, jedan od prvih visokih dužnosnika kojeg je Uskok istraživao po novom zakonu o kaznenom postupku na ponovljenom suđenju početkom godine nepravomoćno je oslobođen optužbi u slučaju "kamioni" u kojem ga se teretilo da je pri nabavi vojnih kamiona 2004. oštetio državni proračun za oko 10 milijuna kuna.

Bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina oslobođeni su optužbi za ubojstvo srpskih civila u selu Grubori kod Knina nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995.

Od optužbi za ratni zločin, ali partizanski, oslobođen je i prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac kojeg se teretilo da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese. Umro je oko šest mjeseci nakon što mu je objavljena nepravomoćna presuda.

Bivši čelnici Vojne sigurnosno obavještajne agencije (VSOA) našli su se na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda kako bi se očitovali o optužbama da su međusobno podijelili novac namijenjen za honorare obavještajnim doušnicima.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić odbacio je optužbe za ratno profiterstvo, odnosno da je smetnje vida koje je imao od djetinjstva lažno prikazao kao povrede zadobivene u ratu i na taj se način okoristio za gotovo 768 tisuća kuna. Kada je početkom veljače nakon pet dana istražnog zatvora izašao iz Remetinca kazao je da je cijeli slučaj motiviran politikom.

Bivši dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Željko Širić zbog korupcije je u prvoj nogometnoj ligi, odnosno primanja mita za "pošteno" suđenje, osuđen na četiri godine zatvora, dok je nekadašnji tajnik NK Karlovca Neven Šprajcer uvjetno kažnjen s 10 mjeseci zatvora u koji neće ići ako u četiri godine ne ponovi nedjelo.

Reforma pravosuđa

Sabor je krajem godine izmijenio paket pravosudnih zakona, uključujući i zakon o kaznenom postupku, kojim bi se trebala postići ravnomjernija opterećenost sudova, što bi u konačnici trebalo rezultirati povećanjem ažurnosti i skraćivanju kaznenog postupaka.

Izmjenama se predviđa da od 1. travnja 2015. županijski sudovi postaju mjerodavni za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima. Odluka o tome kojem će županijskom sudu predmet biti dodijeljen donosi se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta.

Jedan od razloga za propisivanje takve dodjele predmeta je i taj što je do sada svaki županijski sud u okviru svoje mjesne nadležnosti stvarao vlastitu sudsku praksu, pa su u sličnim predmetima različiti sudovi donosili znatno drugačije odluke.

Budući da sređivanje zemljišno-knjižnog sa stvarnim pravnim stanjem na nekretninama nije dovršeno i očekuje se tek kroz dvije godine, izmijenjen je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Izmjenama Zakona o upravnim sporovima trebala bi se poboljšati kvaliteta upravnog spora, ujednačiti sudska praksa, omogućiti kvalitetnija kontrola rada javnopravnih tijela i stvoriti stabilno pravno okruženje, dok bi suci upravnih sudova trebali dobiti kvalitetniji procesni okvir za postupanje.

Izmjenama se preciziraju odredbe o mjesnoj nadležnosti, prekidu postupka, izuzeću, o rukovođenju raspravom, objavi presude i odlučivanju u upravnom sporu te o postupku ocjene zakonitosti općih akata.