Država zapošljava, privatnici otpuštaju: Evo na čijim se leđima lomila kriza u Hrvatskoj

Petar Vidov

13:33, 04. travnja 2014.

Foto: Guliver Image / Getty Images, IJF

TIJEKOM gospodarske krize u Hrvatskoj izgubljena su radna mjesta u privatnom sektoru, dok je broj zaposlenost u javnom sektoru lagano porasla, pokazala je analiza Instituta za javne financije (IJF) koju je proveo Goran Vukšić.

U zadnjoj pretkriznoj 2008. godini privatni sektor u Hrvatskoj zapošljavao je oko 689 tisuća osoba. Do 2012. se broj zaposlenih u privatnom sektoru smanjio na 645 tisuća osoba.

Broj zaposlenih u javnom sektoru u istom je razdoblju porastao sa 427 na 435 tisuća. Drastično je padao i broj zaposlenika u poduzećima u mješovitom vlasništvu. Prije krize, 2008. godine, takve su firme zapošljavale 124 tisuće ljudi. Do 2012. smanjili su broj zaposlenih na samo 66 tisuća osoba.

Nikad manje zaposlenih

Ne treba stoga posebno argumentirati zbog čega je stopa zaposlenosti za vrijeme krize padala, dok je stopa nezaposlenosti istovremeno rasla. U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti konstantno rasla od 2001. do 2008. godine, kada je iznosila 44,5 posto. Tada je uslijedio pad, te je do 2012. stopa zaposlenosti smanjena na 38,1 posto.

Lošiji rezultat nije zabilježen ni u jednoj godini obuhvaćenoj ovim istraživanjem. 2000. godine stopa zaposlenosti iznosila je 42,6 posto, a 2001. godine 41,8 posto. Nikad u ovom mileniju Hrvatska nije imala manje zaposlenih nego što ih ima trenutno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 2000. godine, prema podacima Međunarodne organizacije rada, iznosila je 16,1 posto. Nezaposlenost je bila u konstantnom padu između 2001. i 2008. godine, kada je iznosila 8,4 posto. Rast stope nezaposlenosti kreće od 2009. pa nadalje; u 2012. nezaposlenost u Hrvatskoj dosegla je 15.8 posto, te i dalje nastavlja rasti.

Ista je to razina kao i 2001. godine, kada je stopa nezaposlenosti također iznosila 15,8 posto. U oba slučaja se, spomenimo i to, radilo o prvim godinama mandata SDP-ovih koalicijskih vlada.

Najgore prošli mlađi od 25

Krizom su, pokazuje Vuškićevo istraživanje, najviše pogođene osobe mlađe od 25 godine. Radnici mlađi od 25 godina 2008. godine činili su 7,2 posto od ukupnog broja zaposlenih. Uslijedio je drastičan pad, te se broj mladih radnika do 2012. gotovo prepolovio - u ukupnom broju zaposlenih mlađi su radnici te godine bili zastupljeni s tek 4,4 posto.

"To može biti rezultat maloga broja novih radnih mjesta i činjenice da postojeći zaposlenici s vremenom prelaze u starije dobne skupine", tvrdi Vukšić, te dodaje da se podatak o sve težem zapošljavanju mladih treba gledati u korelaciji s gubitkom radnih mjesta u privatnom sektoru.

Vrlo sličnim tempom kojim se u Hrvatskoj kretala stopa zaposlenosti, kretale su se i realne bruto plaće. Plaće hrvatskih radnika rasle su do 2008. godine, kada je dosegnut prosjek od oko 6700 kuna mjesečno. Tada je uslijedio pad, te je realna bruto plaća 2012. godine iznosila 6395 kuna. Zabrinjavajuć je, međutim, podatak da se prosjek realne bruto plaće u 2012. godini smanjivao brže nego broj zaposlenih.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.