Foto: Guliver image/Getty images

PROCES europske integracije nema alternativu i mora se nastaviti i obuhvatiti sve države jugoistočne Europe jer je to najbolje jamstvo mira na ovim prostorima i šire, zaključeno je u petak u Zagrebu na konferenciji mladih iz jugoistočne Europe posvećenoj budućnosti Europske unije.

Posljednjeg dana konferencije, koja je počela u utorak, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svojem je izlaganju poručio da ova generacija mladih mora dovršiti proces udruživanja Europe jer je to najbolje jamstvo mira na ovim prostorima.

"Europa se uvijek udruživala silom, ratovalo se za hranu i energente, a uvijek se tvrdilo da se brane prava nacionalnih manjina. Sada se prvi put udružuje na osnovi interesa, premda to još nije definirano do kraja. Ova generacija će udružiti Europu do kraja. Ušla je Hrvatska, ući će i jugoistok Europe", kazao je.

"Budućnost je u Europskoj uniji. Bit ćemo dio udružene Europe, jedinstveni u različitosti. Države će ostati to što jesu, a regulativa će se donositi kroz europske mehanizme (...) Alternative nema", kazao je.

Da bi izišla iz sadašnje krize, Europa, smatra Mesić, mora profunkcionirati do kraja u gospodarskom smislu i razvijeni moraju pomagati onima koji su zbog povijesnih uvjeta nerazvijeni. "To će ići lakše ako budemo otvorili granice, a ne ratovali", rekao je.

"Žrtva smo beskrupulozne pljačke u vrijeme privatizacije"

Kad je riječ o krizi u Hrvatskoj, Mesić smatra da Hrvatska mora aktivirati sve svoje potencijale. "Žrtva smo beskrupulozne pljačke u vrijeme privatizacije. Moramo provesti reindustrijalizaciju na višoj tehnološkoj razini", kazao je, upozorivši na problem spore i neučinkovite administracije koja često blokira strane investicije.

Na pitanje što misli o protjerivanju Srba iz Hrvatske za vrijeme rata, Mesić je podsjetio da je sve započelo sa Slobodanom Miloševićem koji je na ruševinama bivše Jugoslavije želio stvoriti "veliku Srbiju". Napomenuo je da Milošević nije prosvjedovao zbog odlaska Srba iz Hrvatske jer ih je planirao naseliti na Kosovu nakon što protjera Albance. "Povratak naših građana u miru u interesu je Hrvatske", istaknuo je.

Mesić je istaknuo također da je bio protiv politike rušenja Bosne i Hercegovine te da se zauzima za ravnopravnost svih triju naroda u toj državi i svih njezinih građana. "Moramo se okrenuti sadašnjosti, osloboditi mlade generacije ratnih trauma", poručio je.

Osvrnuvši se na problem s ćirilicom u Vukovaru, Mesić je kazao da bi ljudi trebali shvatiti da ćirilica kao pismo nije kriva ni za što nego da se rat vodio protiv Jugoslavenske armije u službi Miloševića i velikosrpske politike.

"Mogućnosti za proširenje postoje, ali ovise o tome kako će se europski čelnici nositi sa socijalnim i ekonomskim problemima"

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula izrazio je također uvjerenost da Europska unija kao projekt ima budućnost iako se nalazi u velikoj krizi koja se ne može riješiti jednostavnom promjenom vladajućih na izborima.

"Kriza traži promjenu matrice u međunarodnim odnosima ili putem revolucije ili putem novog političkog dogovora o novim načelima i na tome se sada radi", kazao je. On smatra da su socijalni mir i gospodarska suradnja dva ključna čimbenika za opstanak Europske unije, kao što su kontrola ugljena i čelika bili u njezinim začecima.

Istaknuo je također da se zauzima za nastavak proširenja Europske unije. "Mogućnosti za proširenje postoje, ali ovise o tome kako će se europski čelnici nositi sa socijalnim i ekonomskim problemima", kazao je, istaknuvši da će europski socijalisti i demokrati (S&D), ako pobijede na izborima za Europski parlament 2014., vratiti proširenje na europsku agendu.

"Cilj je da zapadni Balkan uđe u Europsku uniju u razumnom vremenu, u idućih deset godina", kazao je Picula.

"Jugoistočna Europa i budućnost Europske unije - suradnja između visokoškolskih institucija"

Konferenciju "Jugoistočna Europa i budućnost Europske unije - suradnja između visokoškolskih institucija" organizirali su Svjetska akademija znanosti i umjetnosti (WAAS), međunarodni forum istaknutih znanstvenika za promišljanje najvažnijih problema suvremenog svijeta, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjoeld iz Zagreba i Udruga studenata Diplomat.

Na konferenciji je sudjelovao niz uglednih sudionika iz Hrvatske i Europe, među kojima bivši rumunjski predsjednik Emil Constantinescu.

Uz domaćine iz Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjoeld sudjelovali su i profesori i studenti s Fakulteta političkih nauka u Beogradu, Megatrend univerziteta iz Beograda, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Sveučilišta u Mostaru, crnogorskog Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta MIT iz Skoplja te studenti s više hrvatskih fakulteta - Fakulteta političkih znanosti, Pravnog fakulteta te Veleučilišta Velika Gorica.

Izlaganja su, među ostalima, održali predsjednik Savjeta predsjednika Ive Josipovića za vanjsku politiku i međunarodne odnose Budimir Lončar i profesori Žarko Puhovski i Radovan Vukadinović.