Foto: FAH

NJEMAČKI ministar financija Wolfgang Scaeuble izjavio je subotu u Bruxellesu prije ključnog sastanka euroskupine o Grčkoj da očekuje iznimno teške pregovore.

"Imat ćemo iznimno teške pregovore", izjavio je Schaeuble po dolasku na izvanredni sastanak euroskupine, tijela koje okuplja 19 ministara financija eurozone i koji trebaju dati mišljenje o najnovijim grčkim reformskim prijedlozima, koje je Atena podnijela kako bi dobila novu financijsku pomoć.

Schaeuble je rekao da otpis dugova nije dopušten prema temeljnim europskim ugovorima te je izrazio sumnju u neke brojke iznesene u grčkom programu.

"Nismo spremni prihvatiti brojke koje nisu vjerodostojne", rekao je.

Dijsselbloem: Kako im možemo vjerovati?

U sličnom tonu je izjava predsjednika euroskupine Jeroena Dijsselbloema.

"Dogovor još nije tu, očekujem težak sastanaka jer ima dosta kritika na grčki program reformi. Tu je također i pitanje povjerenja. Kako možemo vjerovati ovoj (grčkoj) vladi da će provesti ono što je obećala?", zapitao je Dijsselbloem.

Euroskupina se sastaje nakon što su vjerovnici - Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) ocijenili da je reformski paket grčke vlade, koji je noću na subotu potvrdio grčki parlament dobra osnova za pregovore o novom programu financijske pomoći Ateni.

Lagarde i Moscovici traže dogovor

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde izjavila je da očekuje napredak, a nizozemski državni tajnik u ministarstvu financija Eric Wiebes kaže da više europskih vlada sumnjaju u predanost Grčke reformama.

"Ovdje smo danas da bismo učinili veliki napredak", izjavila je Lagarde po dolasku na sastanak euroskupine, tijela koje okuplja ministre financija 19 zemalja eurozone.

Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici izjavio je da je potrebno "brzo provesti reforme, kako bi se deblokirao program pomoći i razgovaralo o pitanju održivosti duga".

Nizozemci i Slovaci ne vjeruju Grcima

S druge strane, državni tajnik u nizozemskom ministarstvu financija Eric Wiebers rekao je da postoje ozbiljne sumnje u spremnost grčke vlade da provede reforme.

"Više vlada zemalja eurozone, među kojima i moja, ozbiljno sumnjaju u predanost grčke vlade i njezinu sposobnost da provede predložene reforme", rekao je Wiebes i dodao "Razgovaramo o prijedlogu grčke vlade koji je prije tjedan dana bio žestoko odbačen. To izaziva ozbiljnu zabrinutost".

Potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis rekao je da je reformski program grčke vlade u velikoj mjeri sukladan prijedlogu triju institucija, koji su Grci odbili na referendumu.

Iznimno kritičan bio je slovački ministar financija Peter Kažimir, koji je rekao da bi grčki prijedlog reformi bio dobar za završetak drugog programa pomoći, koji je istekao 30. lipnja i koji nikad nije do kraja ispunjen, ali da nije dobar za treći program.

On je također rekao da vidi "veliki problem" u održivosti grčkog duga.

Eurogrupa odlučuje hoće li spasiti Grčku

Ako grčki prijedlog reformi dobije zeleno svjetlo ministara financija onda će poslužiti kao osnova za početak pregovora o trećem programu pomoći Grčkoj, a što bi trebali odobriti čelnici 28 zemalja članica EU-a u nedjelju na izvanrednom summitu u Bruxellesu.

Po komentarima proteklih dana, zemlje članice su podijeljene u vezi s grčkim pitanjem. Najpomirljivija je Francuska, koja grčke prijedloge ocjenjuje vjerodostojnima, a najtvrđa je Njemačka koja se snažno protivi restrukturiranju grčkog duga.

Ako grčki prijedlog i dobije zeleno svjetlo ovaj vikend, posao još neće biti gotov, jer u nekim zemljama članicama program pomoći mora izglasati nacionalni parlament.

Euforija se u Grčkoj istopila pred sve izglednijom štednjom

Euforija koju su mnogi Grci osjetili kad su Europi poručili da zauvijek odbijaju mjere štednje trajala je manje od tjedna, piše agencija Reuters iz Atene nakon što je noću na subotu grčki parlament uvjerljivo podupro reforme kojima premijer Aleksis Cipras želi nastaviti pregovore s međunarodnim kreditorima o nastavku financijske pomoći.

Grci su u nedjelju glasali 'protiv', a u petak je Cipras vjerovnicima za novi paket pomoći obećao gotovo iste mjere štednje protiv kakvih je većina Grka bila protiv na referendumu.

Iako je i sam Cipras pred parlamentom u petak priznao da se radi o "teškim" mjerama, na kraju je od 300 zastupnika ukupno 251 glasovao "za", 32 je bilo "protiv", osam je bilo "suzdržano", a devet nije bilo nazočno sjednici koja se protegla do duboko u noć.

Protiv novog prijedloga, kombinacije povećanja poreza i smanjenja potrošnje, izjasnilo se sedmero zastupnika vladajuće Sirize, osmero ih je bilo suzdržano, no potrebna većina nije bila upitna jer su paket mjera poduprle proeuropske oporbene stranke.

Nakon dobivene potpore u parlamentu Cipras je objavio da sad ima "snažan mandat za dovršenje pregovora kako bi se postigao ekonomski vjerodostojan i socijalno pravedan sporazum".

Uoči glasovanja grčkih parlamentaraca agencije AFP i Reuters objavile su neslužbenu informaciju da su Europska komisija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond pozitivno ocijenili novi prijedlog grčke vlade kao osnovu da Grčka počne pregovore o novom programu pomoći teškom ukupno 74 milijarde eura.

Prije tjedan dana slavili, danas misle da nije bilo razloga za referendum

No grčka javnost nije zadovoljna. Karikatura u listu Kathimerini sažela je brzu promjenu raspoloženja javnosti: skupina Grka u nedjelju radosno kliče "Ne", a ista ta skupina već u utorak zajedno uzdiše "O, ne".

Zbog spremnosti vlade na paket sličan onomu zbog kojega je raspisala referendum da bi ga narod odbio, 23-godišnji student logopedije Marios Rozis kaže da se situacija pretvara u farsu.

"U nedjelju su svi bili sretni, bila je to zrela odluka protiv mjera štednje. Danas mislim da se referendum održao bez razloga", kaže dok pije kavu i radi na laptopu. "To nema smisla".

Njegova reakcija ogorčenja pomiješanog s rezignacijom odražava raspoloženje grčke javnosti. Radost zbog uvjerljive nedjeljne pobjede zagovornika opcije "ne" brzo se topila pred očekivanim gospodarskim slomom, a sasvim je nestala s pojavom novoga plana financijske pomoći Grčkoj.

Čak i prije nego što su otkriveni ponuđeni ustupci, među Grcima se proširio strah kad su se prije gotovo dva tjedna banke zatvorile, gospodarstvo je zamrznuto, pred bankomatima su se stvorili dugački redovi ljudi koji čekaju da podignu dopuštenih 60 eura na dan, a umirovljenici koji nemaju kreditnu karticu zaposjeli su ulaze banaka.

Pod prijetnjom izlaska iz eurozone grčka vlada predala je u četvrtak navečer kreditorima novi paket poreznih i mirovinskih reforma u nadi da će njime priskrbiti 53,5 milijarde eura pomoći i obećanje potencijalnog olakšavanja otplate duga.