Grafika: EIZ

HRVATE se u području financijske pismenosti može ocijeniti dvojkom, sažetak je današnjeg predstavljanja rezultata pilot istraživanja "Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj", koje je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

Istraživanje provedeno krajem prošle godine na uzorku 900 građana u dobi između 18 i 60 godina, pokazuje da Hrvati od maksimalna 22 boda koja su mogli postići kombiniranim mjerenjem triju područja financijske pismenosti, prosječno osvajaju 14 bodova. To je dovoljno za dvojku iz financijske pismenosti, kaže član tima istraživača EIZ-a Edo Rajh.

Rezultat je to prvog istraživanja o financijskoj pismenosti građana Hrvatske koje je proveo Ekonomski institut putem ankete na reprezentativnom uzorku od 900 ispitanika.

Provedeni upitnik se temeljio na poznatom OECD-ovom upitnikom kojim se provjerava financijska pismenost u svim zemljama zbog čega upitnik obuhvaća elementarnu razinu financijske pismenosti. Financijska se pismenost provjerava na tri komponente upitnika: znanju, stavovima i ponašanju. Sve tri komponente pružaju uvid u razinu financijske pismenosti u određenoj zemlji. Kod testiranja znanja, čak 88 % ispitanih dalo je točan odgovor na pitanja o tome što znači visoka inflacija, dok je 84,4 % ispitanika točno ustvrdilo da je investicija s velikim povratom najvjerojatnije visoko rizična. Na pitanje je li manje  vjerojatno da ćete izgubiti sav novac ako štednju stavite na više od jednog mjesta, točno je odgovorilo 63,2 % ispitanika.

Financijska pismenost se također statistički značajno razlikuje u grupama ispitanika s visokim obrazovanjem u usporedbi s onima sa srednjim obrazovanjem, a oni pak u usporedbi s grupama ispitanika bez srednjeg obrazovanja. Osim prema obrazovanju ispitanici pokazuju statistički značajnu razliku u financijskoj pismenosti obzirom kojoj prihodovnoj skupini pripadaju.Viša znanja i općenitu višu financijsku pismenost u kombiniranoj varijabli pokazuju oni ispitanici čiji su mjesečni prihodi viši od 10.000 kn, a isto vrijedi za one s mjesečnim primanjima od 5.000 do 10.000 kn u odnosu na ispitanike s primanjima do 5.000 kn.

Najbolje znaju građani Njemačke

U odnosu na dimenziju znanja rezultati pokazuju zadovoljavajuće znanje, jer je 57% ispitanika dobilo srednju ocjenu od 5,4 ( na skali od 0-8) za točnost odgovora. Taj nas rezultat stavlja u rang Mađarske, Irske, Norveške, Poljske i Albanije, a niži je u odnosu na rezultate Češke i Estonije i Njemačke. Najbolje rezultate ima Njemačka.

U Hrvatskoj su slabiji rezultati vezani uz znanje točnog izračuna iznosa kamate, što je  karakteristika i u drugim zemljama, poput Češke, Estonije, Mađarske, Velike Britanije, Norveške i Njemačke, ali u usporedbi s njima, Hrvatska ima slabije rezultate.

U odnosu na dimenziju stavova rezultati pokazuju da skoro polovina odnosno 49% ispitanika ima odgovorniji stav prema novcu dok regionalnih razlika nema. Ipak, u odnosu na stav da novac postoji da bi se trošio značajno se razlikuju stanovnici jadranske Hrvatske od ostalih regija, a u stavu pažljivog razmatranja da li je moguće sebi priuštiti trošak (nastojim živjeti za danas, a sutra kako bude) značajno se razlikuju stanovnici središnje i istočne Hrvatske.

U odnosu na dimenziju ponašanja koje definiraju pitanja kao što su na primjer 'način odabira financijskog proizvoda', ili 'u kojim okolnostima bi uzeli kredit', rezultati ne pokazuju statistički značajnu regionalnu razliku prema rezultatima kombinirane varijable za grupu pitanja koja obilježavaju racionalnije financijsko ponašanje. U kombiniranoj varijabli koja obuhvaća znanje, stavove i ponašanje, nema statistički značajne regionalne razlike. Razlike koje postoje u financijskoj pismenosti mogu se objasniti drugim socio-demografskim obilježjima, ali ne i regionalnom pripadnošću. Postoji samo tendencija višeg znanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u usporedbi sa središnjom i istočnom te jadranskom regijom. Također postoje određene regionalne razlike u odnosu na neke pojedinačne stavove prema novcu. Kada su uzmu u obzir sve tri dimenzije financijske pismenosti rezultati pokazuju da razina financijske pismenosti stanovnika u Hrvatskoj ima zadovoljavajući rezultat od 82% ispitanika koji postižu više od 11 bodova na ljestvici od 0 do 22.

Po pitanju financijske pismenosti postoji statistički značajna razlika između muškaraca i žena u korist muškaraca i to u komponenti znanja i kombiniranoj mjeri. Također postoji statistički značajna razlika u znanju ispitanika u dobi od 45-65 godina u usporedbi s onima od 18-24 godina starosti, odnosno ispitanici u dobi od 45-65 godina pokazali su više znanja.

Najznačajnija dimenzija financijske pismenosti je dimenzija znanja te je obrazovanje ključna varijabla koja određuje razinu financijske pismenosti u zemlji. Razine financijske pismenosti se uspoređuju ili u odnosu na druge zemlje ili u odnosu na ponavljanje ispitivanja u višegodišnjim periodima. I jedan i drugi način je važan i koristan. U Hrvatskoj se osnovni upitnik treba prilagoditi nacionalnim uvjetima i potrebama.

Istraživanje je predstavljeno danas na panel raspravi u Ekonomskom institutu na kojoj su sudjelovali viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e Gordana Letica, predsjednica Uprave Erste osiguranja Vienna Insurance Group d.d Snježana Bertoncelj, voditeljica Akademije zagrebačke burze Mlita Marčeta, te predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, Dinko Novoselac.