Istraživanje otkriva da hrvatske audiovizualne djelatnosti značajno pune proračun europskim poticajima
Screenshot: YouTube/ilustracija
MEĐU OSAM europskih zemalja u studiju "Mapa fiskalnih poticaja i njihov utjecaj na film i audiovizualnu produkciju u Europi" ugledne konzultantske kuća Olsberg SPI iz Londona ove je godine prvi put uvrštena i Hrvatska sa sustavom državnih poticaja, koji je u protekle dvije godine rezultirao s 18 međunarodnih produkcija iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švicarske, Finske, Danske, Švedske, Slovenije i Nizozemske.
U povodu studije, koja pokazuje širu analizu primjene i efekata državnih poticaja unutar osam odabranih zemalja, prošli tjedan su u organizaciji Europskog audiovizualnog opservatorija održani prezentacija i okrugli stol. Uz Hrvatsku, analizom su obuhvaćene Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Irska, Italija i Velika Britanija.
Iznimna stopa rasta
Iako je nova na europskoj mapi poticaja, Hrvatska se izdvaja od zemalja koje su ih uvele prije nas po iznimnoj stopi rasta u prvim godinama primjene - u prvoj godini je ostvarena potrošnja međunarodnih produkcija od 25 milijuna kuna, u drugoj oko 50 milijuna, a ove će se godine ostvariti oko 100 milijuna kuna, navodi Hrvatski audiovizualni centar.
"Izrazito visok interes za snimanja u Hrvatskoj u perspektivu postavlja nove zahtjeve pred državu i domaću audiovizualnu industriju. Osiguranje veće razine sredstava nužno je ukoliko se želi pratiti visoka stopa rasta potrošnje međunarodnih produkcija, tim prije što je hrvatski model poticaja značajnim dijelom samofinancirajući i ne predstavlja opterećenje za proračun već ga zapravo značajno puni", dodaje se.
Hrvatska je s tim fiskalnim poticajima počela 2012. izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, kojima se omogućava povrat (rebate) 20 posto utrošenih sredstava međunarodnoj produkciji filma ili TV serije, a rezultati već nakon tri godine pokazuju znatno veće mogućnosti domaće audiovizualne industrije u kontekstu izvoza filmskih usluga, što znači i rasta prihoda, zapošljavanja, razvoja te utjecaja na prihode drugih industrija, osobito na sektor turizma, napominje se.
Najveći 'ulov u mreži hrvatskih poticaja'
Kao najveći 'ulov u mreži hrvatskih poticaja' ističe se "Igra prijestolja", no tu su bili i filmovi "Diana", "Cure - Život druge", "Otok ljubavi", "Domoljub", "Itsi Bitsi", švedska dječja hit serija "Božić na suncu" te američka "Dig", u kojoj Split i Trogir glume Svetu zemlju.
Po riječima Sanje Ravlić, članice Povjerenstva za poticaje HAVC-a i predstavnice Hrvatske u Eurimagesu, poticaji su danas nužan uvjet za ozbiljan izvoz filmskih usluga, ali nisu i dovoljan. "Svi u Europi, pa i izvan nje, priznaju važnu ulogu HAVC-a, i države u ovom slučaju, u stvaranju povjerenja unutar međunarodne audiovizualne zajednice, a tome jednako doprinose naši profesionalci, producenti i ekipe profesionalaca bez kojih nema filmskog ostvarenja. Mi smo povjerenje zaslužili i to se vidi po recentnim rezultatima", ustvrdila je.
Studija pokazuje i multiplikatorne utjecaje poticaja jer utječu na povećanje unutareuropske proizvodnje filmova, donose kulturalne, kreativne i ekonomske koristi, a predstavljaju i važan korektiv pojedinih tržišnih anomalija odnosno nejednakosti. HAVC će ju predstaviti u Zagrebu krajem godine, kada će biti riječi i o mogućnostima budućeg rasta izvoza usluga i razvoja audiovizualne industrije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati