Je li ovo moguće u Hrvatskoj: Pošten rad zaslužuje poštenu plaću!
Foto: Lidl
"RADNICI za nas nisu samo brojke i trošak, oni su ti kojima možemo zahvaliti na uspjehu", tim riječima novi šef Uprave Lidla Hrvatska, Boris Lukšić, još je jednom odao priznanje svima onima koji doprinose tržišnom rastu ovog trgovačkog lanca koji je i u jeku krize u protekloj godini ostvario pozitivan rezultat u odnosu na 2011. Za dobro poslovanje nagrađeni su svi zaposlenici - od 1. ožujka ove godine plaće su im porasle za četiri posto, iako su i do tad bile iznad hrvatskog prosjeka u ovom sektoru, što je u ovom kriznom razdoblju naišlo na brojne pozitivne odjeke.
"Pošten rad zaslužuje poštenu plaću. Istina, kao poslodavac smo jako zahtjevni, ali znamo cijeniti trud naših zaposlenika. Ja iz Uprave malo toga mogu učiniti za prodaju, ali ona blagajnica, koja vas je dočekala srdačno, bila uslužna, pomogla vam riješiti problem - zbog nje ćete se vratiti. I zato su naši zaposlenici zaslužili povišice. Da je moguće, dao bih im i veće", kaže Lukšić, ali i napominje kako novac nije jedina, i nije dovoljna motivacija.
Kao čovjek s dugogodišnjom karijerom u ovoj tvrtki, prošao je kroz više radnih mjesta, a iz osobnog iskustva kaže kako je novac samo privremena motivacija. Lukšić ističe kako postoje osobe, referenti za socijalna prava radnika, kojima se radnici od 0-24 mogu požaliti, kako se ne bi događale situacije poput mobinga na radnom mjestu, dužeg ostajanja na poslu zbog hira pojedinih nadređenih i slično.
Još jedna gesta kojom nova Uprava želi pokazati da im je doista stalo do radnika je i slobodan dan kojeg u travnju poklanjaju svim zaposlenicima kako bi mogli sudjelovati u zajedničkom druženju na Plitvičkim jezerima. Tog dana će sve trgovine biti zatvorene, a Lukšić ističe kako im ni ne pada napamet računati koliku dnevnu zaradu time gube jer u zadovoljnim radnicima vide ključ daljnjeg napretka. Sve ono što Lukšić danas ističe zvuči kao veliki korak prema naprijed kad su u pitanju radnička prava i odnos prema radnicima, uzme li se u obzir sve ono što se na europskoj razini događalo prije nekoliko godina, kad je kompanija bila na udaru zbog kršenja radničkih prava.
A zaposlenike je Lidl odlučio uključiti i u svoj novi donacijski program "Više za zajednicu" kojim će u ovoj godini neprofitnim organizacijama i udrugama diljem Hrvatske biti dodijeljeno oko pola milijuna kuna. U ime svake od ukupno 83 trgovine, dva logistička centra i Uprave bit će odabrana po jedna lokalna organizacija ili udruga kojoj će se donirat 5.000 kuna u hrani, opremi, igračkama i ostalim potrepštinama. Upravo zaposlenici su ti koji prijavljuju udruge i neprofitne organizacije za ovaj donacijski program.
"Najbolje iz Hrvatske, najbolje iz Europe!"
Proteklog tjedna krenula je kampanja "Najbolje iz Hrvatske, najbolje iz Europe!" kojom se naznačuje da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju tržište biti otvorenije - i to u oba smjera, a u sklopu kampanje su mnogi proizvodi na policama već sad počeli dobivati oznaku hrvatskog porijekla.
Poučeni iskustvom sa dosadašnjim sličnim kampanjama pojedinih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, gdje se nerijetko događalo da "hrvatski proizvod" stiže iz primjerice Tajlanda ili Kine te je u našoj zemlji eventualno prerađen ili prepakiran, Lukšića smo upitali koliko kupci toj oznaci uopće mogu vjerovati.
"Naši dobavljači nam garantiraju to. Ako nam kažu da je proizvod napravljen od hrvatske sirovine u Hrvatskoj, vjerujemo im. Nikome od nas nije cilj prevariti kupce. Prevara može uspjeti jednom, možda i drugi put ako su vam kupci odlučili možda dati još jednu šansu, treći put sigurno neće. Proizvodi s oznakom hrvatskog porijekla doista i jesu iz Hrvatske", kaže Lukšić.
A u izvorno hrvatskim proizvodima nakon ulaska Hrvatske u EU uživat će u znatnijoj mjeri i europski kupci, koji su već sad iskazali interes za pojedine autentične proizvode kojima Lijepa naša može konkurirati na međunarodnim tržištima. Naime, s 1. srpnja uvoz i izvoz bit će znatno olakšani. No, to ne znači da će hrvatske police doslovno zatrpati uvozni proizvodi: "Nema smisla u Hrvatskoj forsirati primjerice nešto što vole njemački kupci, ukoliko hrvatski kupci kvalitetom smatraju neki domaći proizvod i ne vole taj njemačke proizvodnje".
Lukšić govoreći o daljnjem razvoju ističe kako je u planu otvaranje novih trgovina te sustavno poboljšanje rada u postojećima, a istaknuo je i kako se nada će se hrvatsko gospodarstvo uskoro vratiti na uzlaznu putanju s koje je skliznulo prije nekoliko godina, jer će to značiti dodatan rast u smislu otvaranja još trgovina, a s njima i novih radnih mjesta, što je u ovom periodu zbog stanja hrvatskog gospodarstva jako limitirano.