Komisija usvojila zakonske prijedloge koji pogoduju "visokorizičnoj Hrvatskoj"
Foto: Hina
EUROPSKA KOMISIJA u utorak je usvojila prijedloge nekoliko zakona za provedbu investicijskog plana za poticanje rasta i zapošljavanja i uputila ih u zakonodavnu proceduru.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u studenome prošle godine predstavio je investicijski plan kojim se s 21 milijardom eura iz posebnog investicijskog fonda unutar Europske investicijske banke (EIB) planira namaknuti ukupno 315 milijardi eura ulaganja u trogodišnjem razdoblju u prioritetne sektore poput komunikacijske infrastrukture, obnovljivih izvora energije i razvijene tehnologije.
Na sastanku Komisije u utorak u Strasbourgu, usvojeni su zakonodavni prijedlozi za provedbu toga plana.
Komisija je predložila zakon o uspostavi Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), glavni instrument za privlačenje privatnih i javnih investicija. Zatim se predlaže uspostava Europskog savjetničkog središta za investicije (EIAH), koji će pružati savjetničku potporu za identificiranje, pripremu i razvoj projekata te Europski portfelj investicijskih projekata s ciljem da se potencijalni investitori bolje upoznaju s postojećim ili budućim projektima.
Također se predlaže uspostava Jamstvenog fonda, koji bi trebao osigurati likvidnost europskog proračuna u slučaju da EFSI ostvari gubitke u investicijama u neke projekte. Taj fond bi do 2020. godine trebao dosegnuti vrijednost od osam milijardi eura.
Prijedlozi bi trebali biti usvojeni do sredine ove godine, a već sljedeći tjedan oba zakonodovna tijela EU-a, Vijeće i Parlament počinju rad na tome, kako bi se što prije moglo krenuti s investicijama u posustalo europsko gospodarstvo.
Nema vremena za gubljenje
"S današnjim prijedlogom o uspostavi EFSI-a, zajedno s našim partnerom Europskom investicijskom bankom (EIB), ispunjavamo obećanje koje smo dali u studenome. Poduzimamo važan korak prema vraćanju Europe na put stvaranja novih radnih mjesta i gospodarskog rasta. Računam na zakonodavce Vijeće i Parlament da brzo usvoje ove prijedloge kako bi EFSI postao operativan do lipnja i kako bi krenule nove investicije. Europski građani očekuju ništa manje od toga i mi nemamo vremena za gubljenje", rekao je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.
"Europski fond za strateške invsticije podržat će projekte koji nose veći rizik tako da investicije mogu krenuti u zemljama i sektorima gdje su rast i nova radna mjesta najpotrebniji", rekao je potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost.
Takva namjena EFSI-a mogla bi dobro doći Hrvatskoj koja vapi za investicijama, koje bi rezultirale novim radnim mjestima. Time bi se trebao odagnati i strah koji se pojavio kod predstavljanja investicijskog plana da bi većina investicija mogla završiti u razvijenim članicama EU-a, gdje su investicije sigurnije i nose manje rizika.
U prijedlogu se kaže da EFSI treba ciljati na projekte koji imaju "veći rizik za povrat investicija" nego što je to uobičajeno kada EIB odobrava kredit. "EFSI se treba koristiti samo kada financiranje nije dostupno iz drugih izvora ili pod razumnim uvjetima", stoji u prijedlogu zakona.
Projekti za stabilan rast
Da bi dobili potporu EFSI-a, projekti moraju biti ekonomski održivi, dovoljno zreli za realizaciju, moraju imati europsku dodanu vrijednost i biti u skladu sa strateškim prioritetitima EU-a, poput energetskih i klimatskih ciljeva do 2030, strategije Europa 2020 itd. Projekti prikladni za financiranje ne smiju biti ograničeni samo na prekogranične projekte, poput europske prometne mreže.
"Kao sljedeći korak, mi moramo multiplicirati učinak Investicijskog plana za Europu i stvoriti zatvoreni krug: više investicija vodi u više boljih radnih mjesta i u stabilan rast", rekao je Katainen, dodajući da on sada obilazi prijestolnice zemalja članica i da je zadovoljan povratnim informacijama koje je do sada dobio.
EFSI bi trebao osigurati dodatne investicije u realnu ekonomiju, infrastrukturu, obrazovanje, istraživanje, inovacije, obnovljivu energiju i energetsku efikasnost. Također bi se trebao usmjeriti na mala i srednja poduzeća od 250 do 3 tisuće zaposlenih. Komisija navodi da bi EFSI trebao ciljati na projekte koji pridonose stvaranju novih radnih mjesta, dugoročnom rastu i konkurentnosti.
Pravo veta
EFSI će imati Upravni odbor koji će davati stratešku orijentaciju i investicijske smjernice. Broj glasova u Upravnom odboru bit će raspoređen u skladu s veličinom doprinosa svakog sudionika. Dok Komisija i EIB budu jedini dioničari, Upravni odbor će sve odluke donositi konsenzusom. Kada se drugi sudionici uključe u Fond (to mogu biti države članice, njihove razvojne banke, privatni fondovi), broj glasova u Odboru bit će raspoređen razmjerno njihovu doprinosu, a odluke će se donositi običnom većinom, ako se ne može postići konsenzus. Nijedna odluka neće se moći donijeti ako Komisija ili EIB glasuju protiv.
O tome koji će projekti moći dobiti potporu EFSI-a odlučivat će njegov Investicijski odbor. On će biti odgovoran Upravnom odboru i odlučivati koji će projekt dobiti potporu EFSI-a bez ikakvih zemljopisnih ili sektorskih kvota. Investicijski odbor će činiti šest neovisnih tržišnih stručnjaka i izvršnog direktora, koji će biti zadužen za svakodnevno vođenje EFSI-a i koji će predsjedati Investicijskim odborom. Izvršnog direktora i njegova ili njezina zamjenika imenovat će Upravni odbor na zajednički prijedlog Komisije i EIB-a.
One-stop-shop
EIAH bi trebao biti one-stop-shop na razini EU-a i pomagati u identificiranju, pripremi, razvijanju i financiranju projekata. Također bi trebao savjetovati kako koristiti inovativne financijske instrumente i javno-privatna partnerstva.
Transparentni Europski portfelj projekata trebao bi biti izvor informacija za investitore o dostupnim postojećim i budućim potencijalnim projektima. Komisija navodi da je danas nedostatak informacija jedna od glavnih prepreka za investiranje.
Portfelj će biti redovito ažuriran kako bi investitori mogli imati pouzdane i svježe informacije o stanju projekata kako bi mogli donijeti odluke o investiranju.
Zemlje članice su u prosincu poslale Komisiji indikativni popis projekata, popis želja, ukupne vrijednosti od oko 1300 milijardi eura. Među tih 2000 projekata, nalazi se i 77 projekata koje je poslala hrvatska vlada ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura. Hrvatski projekti većinom su iz prometne infrastrukture, energetike i zaštite okoliša. Među predstavljenim projektima su i projekti prihvatljivi za sufinanciranje iz EU fondova, uključujući popis velikih projekata iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za 2014. – 2020.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati