Ilustracija: HRT

NAKON predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini planiranih za 12. listopada slijedit će važni pregovori o budućnosti zemlje, najavio je u Sarajevu ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, ujedno predsjednik Socijaldemokratske partije BiH u ponedjeljak kada su stranke, poštujući konačni rok, predale svoje kandidacijske liste.

Predstavljajući u Sarajevu kandidata svoje stranke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Haždiomerovića, Lagumdžija je kazao kako u SDP-u zbog važnosti promjena koje će slijediti u državnom vrhu žele imati osobu koja će u pregovorima o budućnosti države osigurati "da ima više BiH". Objasnio je kako se od novog saziva Predsjedništva BiH, koje će biti izabrano u listopadu, očekuje predlaganje amandmana na ustav a ti bi trebali promijeniti ustroj zemlje, uključujući tu i provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" koja se odnosi na uklanjanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Lagumdžija je ocijenio kako će izbori u BiH biti "klasična borba između ljevice i desnice" i ustvrdio da se ljevica uvijek do sada zauzimala za očuvanje i jačanje BiH koju je pak desnica dijelila. "Nama je posebice važno imati člana Predsjedništva BiH", kazao je Lagumdžija dodajući kako je siguran da će to u listopadu postati dosadašnji novinar TV Federacije BiH (FTV).

Uvjeren u pobjedu Hadžiomerović je dodao da se opredijelio za izravno angažiranje u SDP-u jer tu stranku drži jedinim jamcem protiv daljih podjela BiH. Kao i većina drugih stranaka i SDP BiH je tek u ponedjeljak Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) predala konačne popise kandidata za jesenske izbore što je prema izbornom zakonu bio krajnji rok. Popise kandidata u ponedjeljak su tako predali i članovi vodstva Stranke demokratske akcije (SDA), a njezin potpredsjednik i sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji će se opet natjecati za člana državnog vrha, također vjeruje u pobjedu.

Procjene lokalnih medija: Izetbegović neće imati težak posao u utrci za novi mandat

"Moja prednost je ono što je prednost SDA, koja je dobro radila svoj posao", rekao je Izebegović novinarima i dodao da se svojim protukandidatima "nije nešto posebno bavio". "Svima im želim dobro zdravlje", poručio je kratko Izetbegović kojemu će uz Hadžiomerovića protukandidati biti i bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić te Emir Suljagić kojega je kandidirala Demokratska fronta (DF).

Prve procjene lokalnih medija u BiH svode se uglavnom na to da s takvim protukandidatima Izetbegović neće imati težak posao u utrci za novi mandat. Tek u ponedjeljak razriješena je i ključna dvojba o tome tko će biti najozbiljniji kandidati u natjecanju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Potpredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara, koji je Središnjem izbornom povjerenstvu BiH predao kandidacijske listem potvrdio je da je predsjednik te stranke Dragan Čović ujedno kandidat Hrvatskog narodnog sabora (HNS) za Predsjedništvo BiH. "Vjeruemo da Dragan Čović nema ozbiljnu konkurenciju", kazao je Čavara uvjeren da Hrvatima u BiH "drugi više neće birati predstavnike u vlasti".

Time je aludirao na činjenicu da je tijekom dosadašnjih osam godina u Predsjedništvu BiH sjedio Željko Komšić za kojega u HDZ BiH drže da je izabran uglavnom bošnjačkim glasovima. DF, stranka koju sada vodi Komšić, odlučila se istaknuti kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH no riječ je o široj javnosti potpuno nepoznatoj Zori Trezić-Šeremet kojoj lokalni mediji ne daju nikakve izglede u izbornoj utrci.

Predsjednik HDZ BiH će najjačeg protukandidata imati u predsjedniku HDZ 1990. Martinu Ragužu no u utrci će biti i sadašnji predsjednik Federacije BiH Živko Budimir. Izvjesno je i kako će najozbiljniji kandidati za srpskog člana Predsjedništva BiH biti sadašnja predsjednica vlade Republike Srpske Željka Cvijanović koju je kandidirao Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te Mladen Ivanić, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP).

Ivanić je iskusni političar koji je ranije obnašao dužnost entitetskog premijera i ministra vanjskih poslova BiH, a bit će zajednički kandidat udružene oporbe u RS-u predvođene Srpskom demokratskom strankom (SDS). Središnje izborno povjerenstvo BiH ranije je potvrdilo kako je sudjelovanje na izborima u listopadu na propisani način prijavilo 65 političkih stranaka, 24 koalicije te 24 neovisna kandidata.

Osim Predsjedništva BiH izravno će se birati i novi saziv državnog te entitetskih parlamenata, predsjednik i potpredsjednici RS te skupštine deset županija u Federaciji BiH.