Foto: Davor Pongračić/Cropix

MINISTAR financija Slavko Linić odbacio je nagađanja o lošem punjenju proračuna, a i otkrio da je prema izračunu Eurostata prošla Vlada, umjesto 14 milijardi, ostavila više od 20 milijardi kuna deficita. Iako je deficit do polovice travnja dosegao gotovo 8,4 milijarde kuna, Slavko Linić misli da nema razloga za brigu niti za novi rebalans.

> Ekonomska analiza: Evo kako nas je Linićeva politika dovela do depresije!

"Pod kontrolom su i prihodi proračuna i rashodi proračuna, kad promatramo prihode, oni su od siječnja osam milijardi, ovaj mjesec već 9 milijardi, znači punjenje je ok", poručio je Linić.

Objašnjava da je deficit u prvim mjesecima toliki jer je Vlada brže platila neke svoje obveze, poput poljoprivrede i brodogradnje, kako bi pomogla tim gospodarskim granama.

No, pojavila se i informacija da je prema EUROSTAT-u deficit u 2011. godini bio viši od 20 milijardi kuna. Razlog je što Eurostat računa kada smo trebali nešto platiti, a ne kada smo platili pa su na kraju Brodogradnja i zdravstvo nagomilali dodatni deficit na zadnju godinu vladavine Jadranke Kosor. A pošto je sada manjak puno manji, to je voda na Linićev mlin.

"To znači da program Vlade Zorana Milanovića pokazuje da itekako kontroliramo svoje deficite, da ih bitno umanjujemo i da ih u ovom trenutku pokušavamo držati na razini od 10 milijardi godišnje", poručio je Linić.

Kosor: Zašto Linić sada spominje deficit iz 2011.?

Bivša premijerka Jadranka Kosor iznenađena je informacijama Ministarstva financija da je njena Vlada ostavila proračunski deficit viši od 20 milijardi kuna.

"Da ministar financija nakon godinu i pol mandata konstatira da je deficit bio drugačiji, je sigurno neuobičajeno. Nedavno je gospodin Linić bio u Saboru gdje je držao prezentaciju o rebalansu za 2013. gdje je vrlo jasno stajalo da je deficit 2011. bio nešto viši od 14 milijardi", poručila je Kosor.

Kosor je istaknula da je tadašnja ministrica financija Martina Dalić vrlo odgovorno radila svoj posao. Misli da iza ove informacije stoji loše punjenje proračuna za 2013. godinu, da rebalans nije bio dovoljan i da prihodi ne pokrivaju rashode.

"Vjerojatno je to razlog panike, što apsolutno razumijem, svi se moramo zabrinuti, ali ne bi bilo dobro svaljivati teret na druge", zaključila je Kosor.

Dalić: Linić za svoj loš proračun krivi nas

"Mislim da je zabrinjavajuće da brojne probleme koje Vlada ima, a posebno ministar financija s proračunom koji puca na sve strane, pokušava te probleme skrenuti u pitanja statističke metodologije", tvrdi Martina Dalić, bivša ministrica financija.

Dalić objašnjava da postoji razlika između načina na koji je njeno ministarstvo prikazivalo deficit i načina na koji to radi EUROSTAT. Zato je vratila lopticu Liniću.

"Zašto EUROSTAT za 2013. predviđa deficit od 5 posto, odnosno više od 17 milijardi kuna, nasuprot onoga što ministar Linić ima kao 10 milijardi", pitala je Dalić, koja pita i kako je moguće da se Linić hvali zaduženjem od 5 milijardi kuna za zdravstvo kada to nije predviđeno proračunom i kada se ne zna pod kojim je to uvjetima i kod kojih banaka.

"Proračun i ministar Linić su očito suočeni s velikim problemima", za kraj je komentirala bivša ministrica financija.

Josipović: Manjak u proračunu rezultat je pada proizvodnje

Predsjednik Ivo Josipović ne smatra kako je manjak u državnom proračunu, koji je u prva četiri mjeseca viši od osam milijuna kuna, rezultat promašene ekonomske politike Vlade.

"Ne, to ovog trenutka znači da ćemo vidjeti koji su sve uzroci, ali očito je prvi i glavni razlog pad proizvodnje. Što je sve razlog pada proizvodnje, o tome se može razgovarati, pad bruto proizvoda, to je signal da trebamo poduzeti nove akcije, nove aktivnosti na onome što smo puno puta ponovili svi skupa - otvoriti radna mjesta, investicije, nove pogone i novi rad", naglasio je Josipović.

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso danas je kazao kako smanjenje javne potrošnje samo po sebi neće riješiti europsku financijsku krizu.

Josipović smatra kako su to logični prijepori kada ni u Europi ne postoji pravi recept kako smanjiti krizu.

"Probalo se rigoroznom štednjom, nije išlo, sad se stvari malo relaksiraju, ako tako mogu reći i mislim da je to, barem ovako načelno gledajući, jedan dobar pristup jer smo vidjeli da su u onim zemljama u kojima se išlo na rigorozna rezanja, zapravo stradali građanke i građani, a nije se postigao rezultat koji se očekivao. Očito taj kotač ili taj krug potrošnje i stvaranja novih dobara na neki način treba održati", istaknuo je predsjednik.