Foto: FAH

MINISTAR znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar izjavio je danas u Varaždinu da su jučer najavljene pojedine zakonske izmjene osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja proistekle iz činjenice da je financiranje u Hrvatskoj, što se tiče tih razina obrazovanja, jako neujednačeno.

Županije, prema svojim mogućnostima, financiraju različite stvari, što je vidljivo iz sadašnje situacije oko nabavke novih udžbenika, ali se niti izmjenama zakona neće moći propisati neka prava, rekao je Mornar nakon otvaranja 23. Međunarodne konferencije o razvoju informacijskih sustava na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike.

Svi morate financirati udžbenike, ali ćemo sigurno u taj zakon staviti nešto poput - treba se usuglasiti na razini župana, dodao je. Treba usuglasiti kriterije i mjerila i, na kraju, načine financiranja tako da te šarolikosti u Hrvatskoj više ne bude, istaknuo je Mornar odgovarajući na novinarsko pitanje oko najavljenih izmjena, prvenstveno vezano uz financiranje nabavke udžbenika.

Pregovori sa sindikatima

Ministar Mornar danas pregovora i sa sindikatima o kolektivnom ugovoru, budući je stari kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje razvrgnut i trenutno se radi na tome da se ponovno uspostavi.

Na novinarski upit hoće li moguće ukidanje pojedinih dodataka pogoditi i prosvjetni sektor, odgovorio je da je u ovom trenutku to teško reći te naglasio da nema dosta novaca u proračunu za sve naše potrebe.

Sindikat Preporod protiv rezanja dodataka na plaće

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić usprotivio se danas mogućem rezanju dodataka na plaće prosvjetnih djelatnika ustvrdivši da se ukidanjem ili smanjenjem dodataka na plaće učitelja ne može spasiti državni proračun, ali se može dodatno obezvrijediti učiteljski i nastavnički posao.

Stipić je na konferenciji za novinare reagirao na nedavne izjave ministra financija Borisa Lalovca i brojne medijske priloge o velikom broju dodataka na plaće u javnom sektoru i ogromnim proračunskim izdacima za te dodatke, jer se na taj način, kako smatra, zapravo najavljuje smanjivanje plaća u javnom sektoru, a time i u prosvjeti.

U zadnje dvije godine pojedinim skupinama zaposlenih u osnovim i srednjim školama ukupna primanja smanjena su više od 20 posto pa više nema prostora za nova smanjenja, ustvrdio je Stipić.

Dodatke na plaće dobija tek nekoliko tisuća učitelja i nastavnika, odnosno 10 do 15 posto od ukupnog broja, a ti dodaci neznatno utječu na masu za plaće, kaže Stipić.

Dodaci se odnose na otežani rad u malim, seoskim školama, za rad u mješovitim razredima, s učenicima iz više uzrasnih skupina, dobijaju ih učitelji koji rade u tri i više škola te dnevno putuju više od 100 kilometara, kao i za rad s djecom s teškoćama. Ukidanjem ili smanjenjem tih dodataka u potpunosti bi se izgubilo dodatno nagrađivanje svih poslova koji proizlaze iz specifičnosti odgojno-obrazovnog sustava, rekao je Stipić.

Zbog neujednačenih koeficijenata i dodataka na plaće velike su razlike među plaćama zaposlenih u školstvu i onih u zdravstvu, upozorio je Stipić te podsjetio Vladu na obećanje da će se za sličan rad i stručnu spremu u javnom sektoru dobijati slična plaća.

Stipića u ovoj situaciji ipak ohrabruju izjave ministra obrazovanja Vedrana Mornara da je nemoguće pronaći prostor za uštede u proračunu njegova ministarstva.

Mornar: Nova školska godina počet će bez velikih promjena

Nova školska godina - 2014./2105., počet će 8. rujna bez velikih promjena, ali to ne znači da se ne radi na promjeni školskih programa kojoj je cilj rasterećenje učenika, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar na današnjem susretu s novinarima u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), prvome otkako je imenovan.

U razgovoru su sudjelovali i ministrov zamjenik Roko Andričević, pomoćnica ministra za odgoj i obrazovanje Sabina Glasovac, pomoćnik ministra za standard, strategije i posebne programe Staša Skenžić, a razgovor je moderirala glasnogovornica MZOS-a Gordana Zuccon.

Jedno od pitanja novinara odnosilo se i na promjene koje će nastupiti u programu zdravstvenoga odgoja u novoj školskoj godini, a one, po riječima ministra Mornara neće biti dramatične, o kakvim će se promjenama doista raditi znat će se idući tjedan kada će biti poznati rezultati evaluacije toga programa koju je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Novinare je zanimalo i hoće li te promjene izazvati nove ustavne tužbe, a Mornar je u odgovoru ponovio svoju spremnost da čuje različita mišljenja. Pri tomu, smatra, moguće je postići dogovor jer, dodao je, "pitanje je moramo li baš u zdravstveni odgoj 'ugurati' rodnu ideologiju". Kad se pak radi o građanskome odgoju on će se, najavio je ministar, u novoj školskoj godini predavati kao međupredmetni sadržaj.

U tijeku evaluacija natječaja 'vrijednoga' oko 5,8 milijuna eura

Novinari su puno pitanja postavili pomoćniku Skenžiću koji je i sam potvrdio da "njegov sektor doista uključuje puno toga", a jedno od pitanja bilo je i hoće li djeca kojima je potreban asistent u nastavi "u novu školsku godinu 8. rujna 'ući' sa svojim asistentima". Skenžić je objasnio da je u tijeku evaluacija natječaja 'vrijednoga' oko 5,8 milijuna eura osiguranih iz socijalnoga fonda Europske unije (EU) koji je u završnoj fazi, a regulirat će način financiranja rada asistenata u nastavi čiji su rad do sada financirali osnivači škola. Na novinarsku primjedbu da se, po nekim informacijama, pojedine županije uopće nisu prijavile na spomenuti natječaj, Skenžić je odgovorio da su u svim županijama održani info dani na kojima su podastrijeti potrebni podatci za prijavu. Najavio je da će uskoro biti raspisan i drugi natječaj u iznosu od osam milijuna kuna, a na koji će se moći javiti udruge za djecu s posebnim potrebama. Podatci koji će biti prikupljeni na oba natječaja bit će, uvjeren je Skenžić, temelj da se iduće godine natječaj još bolje pripremi.

Na pitanje o motivaciji učenika koji će u novu školsku godinu "ući bez velikih promjena", ministar je odgovorio konkretnim brojkama koje su 'ocrtale' okvir za moguće promjene.

Za plaće se troši 91 posto proračuna

Tako se, rekao je, od sedam milijarda kuna osiguranih u proračunu za osnovno i srednje školstvo, za plaće troši 91 posto toga iznosa, a 300 milijuna kuna za subvencioniranje prijevoza učenika, za što će država osigurati i dodatnih stotinu milijuna kuna.

Uz napomenu da MZOS iz svoga proračuna osigurava tih 300 milijuna kuna za subvencioniranje prijevoza, ministar je iznio i podatak da, primjerice, Ministarstvo za godišnje troškove svih hrvatskih znanstvenih instituta osigurava 331 milijun kuna.

Ministar Mornar vjeruje kako će uskoro u Hrvatskome saboru biti donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koja će biti temelj za potrebne zakonske promjene.