Foto: Hina

MINISTAR rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je na sjednici Vlade Nacrt prijedlog Zakona o radu. Zakon će u saborsku proceduru u dva čitanja, a kako je istaknuo Mrsić mora ići za time da se riješe posljedice gospodarske krize, niska stopa zaposlenosti odnosno visoka stopa nezaposlenosti.

"Činjenica je da imamo neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada na crno, imamo visoke troškove poslovanja poslodavaca, preduga je procedura za brzu prilagodbu novonastalim okolnostima na tržištu i ono što je najgore, stalno imamo gubitak ljudskog kapitala zbog preniske stope zaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti", rekao je Mrsić.

Stoga je cilj ovog Zakona očuvati postojeća radna mjesta, otvoriti nova, potaknuti zapošljavanja te brža prilagodba tržištu rada. Mrsić je također istaknuo da ovim zakonom niti u jednom dijelu nisu dirane otpremnine niti otkazni rokovi koji su ostali isti. Kad je o radnom vremenu riječ, ministar je pojasnio:

"Pojednostavljena je organizacija radnog vremena, uveden je transparentan sustav uređenja u organizaciji radnog vremena, koji će onemogućiti zloupotrebe u praksi. Treba naglasiti da se rad radnika neće intenzivirati i da će i dalje radnici raditi 40 sati tjedno, odnosno maksimalno 48 sati, prosječnu u četiri mjeseca, a sve što se odradi bit će plaćeno i evidentirano."

"Na nijedan način ovim zakonom ne smanjujemo prava radnika", jasno je poručio Mrsić te još jednom odlučio ponoviti:

"Smanjuju li se prava radnika? Ne. Ne smanjuju se prava radnika jer napominjem, nismo dirali niti otpremnine, niti otkazne rokove koji ostaju kao i sada. Prvenstveno želimo sačuvati radna mjesta, omogućiti brzo restrukturiranje, a izmjena o radnom vremenu, nije usmjerena na povećanje intenziteta rada radnika s obzirom da se zadržava 40-satno radno vrijeme."

Premijer Zoran Milanović podsjetio je kako je jučer njihova konkurencija u Saboru 'ničim izazvana', kao dobar primjer navela Njemačku i njihovu agendu iz 2010. godine te ministru Mrsiću poručio da njegovo Ministarstvo prevede dokument i pošalje opoziciji te da je usporede s ovim izmjenama Zakona i kažu što im odgovara, a što im ne odgovara. Nije sramota zaostajati za Njemačkom deset godina, a 20 je već glupost, ustvrdio je Milanović i pojasnio:

"Prije deset godina konkretne promjene radnog zakonodavstva socijalne mreže u Njemačkoj, koja si ne može priuštiti stvari koje Norveška može, Njemačka ne može, dovele su do toga da je njihovo gospodarstvo danas konkurentnije. Prije deset godina je bila visoka stopa nezaposlenosti u Njemačkoj, to nitko ne pamti i gospodarstvo je stajalo relativno slabo u odnosu na Francusku i Veliku Britaniju. Promjenama radnog zakonodavstva, jednom reformom, Njemačka je dobila zraka i išla je naprijed. Međutim, ljudi su radili više, za plaće koje su stagnirale, do dana današnjega i to je cijena uspjeha i stabilnosti jedne Njemačke. To je najuspješnija zemlja u Europi. To su činjenice. Činjenicama ne možete osvojiti srca i manipulirati ljudima, ali dajte im te činjenice. Prevedimo im to, dajmo im to pa neka zaokruže što može, a što ne može iz te agende. Ljudi pozivaju na reforme, dobit će reforme, ali ovo su vrlo blage reforme što mi radimo", kazao je Milanović.

Sindikati: Zakon o radu podržali su samo poslodavci

Pet sindikalnih središnjica objavilo je zajedničko priopćenje vezano za prijedlog novog Zakona o radu kojeg je Vlada danas stavila u proceduru.

Sindikati podsjećaju na najvažnije činjenice ovog zakona. "Zbog konstantnog ignoriranja sindikalnih argumenata, sindikalne središnjice su u listopadu 2013. godine napustile radnu skupinu za izradu novog Zakona o radu, a 17. listopada SSSH i NHS su ispred MRMS-a i HUP-a organizirali prosvjed, te MRMS-u uputili dopis s pet ključnih zahtjeva vezanih uz ZOR koji su, među ostalim, sadržavali i prijedlog kompromisnog rješenja u vezi organizacije radnog vremena. Ministar rada je dopisom od 28. listopada prihvatio sindikalne zahtjeve temeljem čega su se središnjice vratile za radni stol, a tijekom nastavka rada u studenome pokazalo se da je ministar Mrsić prihvatio sindikalne zahtjeve samo zato da ih vrati za radni stol, a ne zato što je to ozbiljno mislio (što je potvrdio a da se nije niti zacrvenio!). Nakon toga sindikalne središnjice ponovo izlaze iz tripartitne radne skupine te se o posljednjem Nacrtu prijedloga Zakona o radu koji im je dostavljen (25. studenoga) pisano očituju do zadanog roka, a u prosincu, dan prije prosvjeda svih pet sindikalnih središnjica, ministar rada privremeno povlači prijedlog novog Zakona o radu iz procedure objašnjavajući medijima, među ostalim, da to čini zbog dodatnih konzultacija sa socijalnim partnerima. Do današnjeg dana MRMS se nije niti pisano očitovao o pisanim sindikalnim stajalištima na verziju Nacrta prijedloga Zakona o radu od 25. studenoga, niti ih je pozvao na dodatne konzultacije već je, uz obilatu manipulaciju domaće i europske javnosti, nepromijenjeni tekst zakona uputio u zakonsku proceduru", podsjetili su sindikati na kronologiju zbivanja te dodali:

"Također podsjećamo da se tijekom svih mjeseci rada na Zakonu o radu pokazalo kako zajednička inzistiranja MRMS-a i HUP-a na deregulaciji i snižavanju prava radnika ni Ministarstvo ni poslodavci nisu utemeljili na analizama, niti potkrijepili ijednim raspoloživim statističkim podatkom ili argumentom, za razliku od sindikata koji su dali niz konkretnih primjera provedbe važećeg Zakona o radu posebice u dijelu koji se odnosi na organizaciju radnog vremena (za što su, podsjećamo, ponudili i kompromisno rješenje). Sindikati i dalje tvrde da su razlozi nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva - nesposobnost menadžerskog kadra (postavljanog, u pravilu, po „babi i stričevima“, a ne po sposobnosti) i neučinkovitost javne uprave, a ne radnici i njihova prava.

'Papagajsko' ponavljanje kako će olakšano otpuštanje za posljedicu imati veće zapošljavanje toliko je ridikulozno da ga više niti ne želimo komentirati. Reći ćemo samo da nema govora o otvaranju novih radnih mjesta već je riječ o zamjeni jednih radnika („neposlušnih“) drugima, u nesigurnijim oblicima rada („poslušnijima“) odnosno o radu više radnika na jednom radnom mjestu, a sve radi 'blistave' statistike (toliko o primjeru Njemačke koji je predsjednik Vlade jučer naveo u Hrvatskom saboru)! Dakle, snižavanje prava radnika neće riješiti problem nezaposlenosti, to mogu učiniti samo nova ulaganja, investiranje u inovacije, znanje, nove, čiste tehnologije, zelene poslove, snižavanje cijena energije i reindustrijalizacija zemlje i dr.

Postupak procjene učinaka propisa u slučaju ovoga Zakona (kao i u slučajevima niza drugih) pokazao se farsom. Stajališta MRMS-a podržao je samo HUP! Tako su poslodavci u javnom sektoru (Vlada RH) i u privatnom sektoru (HUP) skrojili Zakon o radu prema svojim potrebama ('Ne znam upravljati, ali imam Zakon o radu!'). Na hrvatskim radnicima i građanima je da to spriječe, makar i pod cijenu grčkog scenarija, ako razum ne prevlada", stoji u priopćenju pet sindikalnih središnjica.

Laburisti: Nema dogovora socijalnih partnera o ZOR-u

Hrvatski laburisti zatražili su od Vlade da ne šalje u Sabor Zakon o radu, a od predsjednika Sabora da ga ne stavlja na dnevni red jer o njemu nema dogovora socijalnih partnera.

"To je barbarski čin ove Vlade kojoj su radnici zadnja rupa na svirali", poručio je Zlatko Tušak i podsjetio na riječi Zorana Milanovića kada je izjavio da Zakon o radu nije u izbornom programu i da se o tome nije razmišljalo.

"Ovaj put ga pozivam, ako ovako dalje nastavi, da ne laže hrvatske građane, da ne laže ovaj Sabor i saborske zastupnike u njemu. Neka onda da ostavku ili neka počne govoriti istinu i neka se služi s konkretnim rezultatima".

HDZ-ov Ivan Šuker podsjetio je da je Vlada Jadranke Kosor pokušala mijenjati ZOR u kojem se nisu ukidala prava, a prvi koji su pohitali potpisivati zahtjev za referendumom bili su Zoran Milanović i Milanka Opačić.

"Danas je odjednom velika kriza i sve se raspada, a deficit je isključivo posljedica lijeve i desne strane politike ove Vlade. Da je Vlada ozbiljna u svojim tvrdnjama o provođenju reformi onda bi pregovarala dan i noć sa sindikatima", tvrdi Šuker.

"Međutim, kad tjerate inat i svoj hir, kad je vaš ego iznad svega, kada u ovoj državi nije ništa dovoljno snažno i jako da bi se suprotstavilo vašem egu, onda imamo situaciju kakvu imamo", kazao je Šuker.

HDSSB-ov Boro Grubišić apelirao je na zastupnike SDP-a da odbiju glasovati za zakon.