Foto: FAH

PHILIP BREEDLOVE, glavni zapovjedni snaga NATO-a, kazao je kako su kolone ruske vojne opreme i ruskih borbenih postrojbi viđene kako ulaze u Ukrajinu ovog tjedna, javlja BBC.

"Viđeni su tenkovi, topništvo, sustavi protuzračne obrane i ruski vojnici", kazao je Breedlove koji se nalazi u Bugarskoj.

Rusija nikada nije priznala da je slala vojnike na istok Ukrajine, no pobunjenici su već ranije priznali kako imaju pomoć "volontera" iz Rusije.

NATO vjeruje i da su Rusi na Krim dopremili balističke rakete kratkog dometa Iskander, koje se prema potrebi mogu opremiti nuklearnim bojevim glavama.  

Jačaju sukobi na istoku Ukrajine: Paljba žešća nego zadnjih dana

Topnička paljba se pojačala u okolici Donecka, proruskog separatističkog uporišta na istoku Ukrajine, svjedočeći o vojnoj eskalaciji koja zabrinjava međunarodnu zajednicu.

Čini se da paljba, žešća nego zadnjih dana, dolazi s područja blizu središta grada u smjeru zračne luke, koje dio još drže ukrajinske snage, javlja AFP s mjesta događaja.

Gradske vlasti tog industrijskog grada koji je već mjesecima epicentar sukoba ukrajinske vojske i proruskih separatista, rekle su pak da se "topnička paljba i eksplozije čuju u svim dijelovima grada".

Ovi novi sukobi se događaju dan nakon upozorenja Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) zadužene za nadzor primirja koje su 5. rujna potpisali ukrajinske vlasti i pobunjenici i koje se danas sve češće krši.

Neprijateljstva su se pojačala nakon izbora koji su 2. studenog provedeni na separatističkim područjima, koje Kijev i Zapad nisu priznali, ali ih je Rusija zapravo priznala.

Ukrajina od petka upozorava da na istok njezina teritorija dolazi teško oružje iz Rusije koja niječe bilo kakvu umiješanost u sukobe u toj susjednoj zemlji.

Stanje u Ukrajini bilo je tema telefonskog razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel i ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka u utorak te američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog Vladimira Putina u okviru summita čelnika azijsko-pacifičkih zemalja u Pekingu u utorak.

Zaokruživanje teritorija

NATO je na razmještanje ruske artiljerije unutar Ukrajine upozoravao još u kolovozu, kad je s ruske strane granice zamijećen porast broja vojnika. Većina vojne opreme je tada povučena, a novi rast tenzija otvara pitanje hoće li se takav scenarij još jednom ponoviti ili je Rusija uistinu odlučila "Ukrajince naučiti lekciji", piše u analizi Jonathana Marcusa, dopisnika za obranu i diplomaciju BBC-a.

Zamoljen da ponudi tumačenje o svrsi novog razmještanja ruskih trupa u Ukrajini, Breedlove je rekao da nije siguran oko njihove namijene.

"Moj strateški tim nagađa da će ove snage poslužiti za povezivanje područja koje je rascjepkano. Postoje linije komunikacije koje su prekinute, zrakoplovne luke koje nisu pod kontrolom postrojbi koje podržava Rusija, zbog čega mislimo da će oni uspostaviti veću kontrolu na takvim područjima, zaokružiti teritorij kako bi se na njemu mogli dugoročno zadržati," rekao je Breedlove u Bugarskoj.

Jači OESS kao odgovor na krizu

Iskusni diplomati počinju polako razmišljati o izlasku iz najgore krize na relaciji Istok-Zapad od završetka Hladnog rata i snažnijoj ulozi OESS-a u tom poduhvatu, piše u srijedu Reuters.

Možda nije dobro pogođeno vrijeme za razmišljanje o revidiranju sigurnosne politike za Europu kada se krhko primirje u Ukrajini svakodnevno krši, što povećava izglede za još jedan "zamrznuti sukob" u postsovjetskom prostoru koji okružuje Rusiju. SAD i EU su do sada u tri navrata uveli sankcije Moskvi zbog aneksije Krima i potpore separatistima u jugoistočnoj Ukrajini.

No, ipak, usprkos tiradama ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Zapada, niti Rusiji niti Europi nije u interesu dugoročna konfrontacija koja je već nanijela štetu gospodarstvima obiju strana, a također bi mogla ozbiljno potkopati stabilnost širom istoka Europe.

Stoga "mudre glave" poput bivšeg njemačkog veleposlanika Wolfganga Ischingera, predsjednika Muenchenske konferencije o sigurnosti, i Igora Jurgensa, bliskog premijeru Dmitriju Medvedovu, pokušavaju naći mogući izlaz iz te situacije.

Solucija zvana OESS

Iako Ischinger smatra ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivim, vjeruje da bi ojačana uloga Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) mogla poslužiti kao oruđe da se napravi pomak prema izlazi iz kriznog stanja. On želi da u prvu ruku kontaktna skupina sastavljena od predstavnika Rusije, SAD-a, EU-a i ukrajinske vlade nadgleda provedbu sporazuma o prekidu vatre koji su u rujnu u Minsku dogovorili Ukrajina i proruski pobunjenici. Dugoročno, Ischinger bi htio vidjeti OESS, koji broji 57 zemalja, kao autora nove povelje o europskoj sigurnosti.

"Cilj bi bio jačanje i pravila i institucija, uključujući i sam OESS, i razmatranje projekata poput prijedloga Medvedova o sporazumu o sigurnosti iz 2008.", rekao je Ischinger. Prema tom planu, predstavljenom uoči kratkog rata između Rusije i Gruzije, niti jedna zemlja ili savez iz euroatlantske regije ne bi smjela jačati svoju sigurnost na uštrb ostalih zemalja ili organizacija.

Jurgens, koji opetovano kritizira Putinovu politiku u Ukrajini, misli da Medvedova inicijativa zaslužuje više pažnje nego je dobila. Zapad je "otkantao" taj prijedlog jer se činio kao očigledni pokušaj da se Rusija dokopa veta kojim bi blokirala odluke NATO-a o, primjerice, prihvatu novih članova ili raspoređivanja raketnog štita u Europi.

Od tada je Putin krenuo drugim putem, s jednostranom vojnom akcijom na Krimu i uspostavom Euroazijske unije, uključujući Bjelorusiju i Kazahstan - rusku protutežu Europskoj uniji. U slučaju Ukrajine radi se upravo o izboru Kijeva da se približi Europskoj uniji umjesto Euroazijskoj uniji.

Ako se neki državnici sada okreću OESS-u, to je stoga jer je ta organizacija niknula iz bivšeg blokovskog suparništva kako bi ponudila okvir za ograničavanje i "kanaliziranje" geopolitičkog nadmetanja. Ischinger podsjeća da je Putin izrazio zadovoljstvo pozitivnom ulogom OESS-a u ukrajinskoj krizi. U očima Zapada, ruska aneksija Krima nije ništa drugo do očito kršenje načela OESS-a. Moskva odgovara da je samo odgovorila na volju većine ruskog stanovništva u tom dijelu Ukrajine te da je spriječila da njezina pomorska baza u krimskom Sevastopolju padne u ruke NATO-a.

Most do detanta

Ukrajinski sukob podsjetio je vlade na korisnost OESS-a, jedinog sigurnosnog foruma koji povezuje sve europske i sjevernoameričke zemlje. U najboljem slučaju služi kao most za premošćivanje prepreka, a u najgorem je slučaju politički forum paraliziran činjenicom da se odluke donose jednoglasno.

Kako bi revidirana povelja o europskoj sigurnosti mogla stabilizirati zemlje između Rusije i NATO-a nije jasno. Mnogi zapadni dužnosnici privatno priznaju da je Krim izgubljen, iako to njihove vlade neće službeno prihvatiti. Nije izgledno da će se Zapad službeno odreći mogućnosti da Ukrajina ili Gruzija jednog dana uđu u NATO ako to žele i ispune kriterije. No mnogi zapadni političari priznaju da je taj dan još vrlo daleko, ako ikada do njega dođe.

Ischinger je, usprkos američkim dvojbama, veliki zagovornik OESS-a.

"OESS nije riješio konačni status Njemačke ili baltičkih država, ali je jasno ukazao da se to ne može riješiti silom", zaključio je Ischinger.