Ilustracija: freeimages.com

"EUROPSKI fondovi bit će prioritet mog mandata kao predsjednika komore i ova konferencija samo je jedna u nizu kojima će biti cilj ojačati apsorpcijske mogućnosti hrvatskoga gospodarstva za korištenje sredstava, pogotovo kada uzmemo u obzir da je Hrvatska dosad iskoristila samo 21,7 posto od ukupnih 10,7 milijardi eura koje su joj na raspolaganju“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na otvaranju konferencije Izvori Financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi, na Forumu Zagreb.

"Komora je dosad odradila više od 130 europskih projekata pa imamo dobra iskustva u njihovoj pripremi i provedbi. Uz to, nedavno je uspostavljena i baza referentnih projekata poslovnih savjetnika koja će pomoći budućim korisnicima fondova u odabiru savjetnika za svoje projekte. Za naše članice pripremamo i uslugu provjere prihvatljivosti i analize njihovih projekata, čime ćemo im smanjiti troškove pripreme projekta, a ujedno i ukloniti njegove nedostatke“, najavio je Burilović.

Najveći izazov pri korištenju EU fondova je zatvaranje financijske konstrukcije projekta

Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, osiguranje je sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije projekta.

Članica uprave HBOR-a Martina Jus najavila je kako će HBOR osigurati kvalitetno i povoljno financiranje projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. "Novac iz EU fondova velika je prilika za hrvatsko gospodarstvo. Upravo stoga je HBOR osmislio nove specijalizirane programe kreditiranja kojima će se pratiti natječaji koje su raspisala ministarstva. Sama banka ujedno je uspješan korisnik EU sredstava jer smo CIP programom u suradnji s Europskim investicijskim fondom osigurali sredstva kojima smo poticali poslovne banke na kreditiranje malih poduzetnika", kaže Martina Jus.

Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, ističe kako je u tijeku priprema strateških dokumenata koji će biti u potpunosti spremni sredinom iduće godine kada će biti dovršeno akreditiranje institucija za njihovu provedbu. "No to ne znači da će se s natječajima za dodjelu sredstava čekati do lipnja iduće godine. Avansnim sredstvima koja su već dogovorena osigurana je likvidnost, tako da ćemo se moći posvetiti financiranju naših šest glavnih izazova, jačanju konkurentnosti, zaštiti okoliša i učinkovitom korištenju resursa, razvoju održive i moderne infrastrukture, razvoju tržišta rada i obrazovanja, rješavanju problema diskirminacije, siromaštva i nejednakosti te jačanju učinkovitosti javne uprave", zaključuje Puljiz.

U sljedećem razdoblju dostupno 10,7 milijardi eura

Dodao je kako je financijski okvir u sljedećem razdoblju 10,7 milijardi eura, od čega će se najviše, a to je 1,9 milijardi eura, utrošiti na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj ribarstva, na uvođenje standarda u zaštitu okoliša 1,5 milijardi, 1,3 milijarde za promet, a znatna sredstva bit će utrošena kako bi se povećao udio ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih malenih 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda, a to je, kako zaključuje Puljiz, ključ prosperiteta i izlaska iz krize.

Marek Szczepanski, direktor Direkcije za EU fondove Poljske razvojne banke Bank Gospodartwa Krajowego, predstavljajući tamošnja iskustva u korištenju fondova ističe kako je na raspolaganju bilo znatno više novca nego što se to nudi Hrvatskoj, no bilo je osim uspjeha i dosta pogrešaka. "Nemojte se brinuti da Hrvatska kasni u programiranju ili pripremu strateških dokumenata. Proces ide polako u cijeloj Europskoj uniji i svi ćemo početi trošiti sredstva iz sedmogodišnjeg plana tek krajem iduće godine", kaže Szczepanski.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, na konferenciji je predstavio prioritete EU fondova za razdoblje do 2020. godine. „Hrvatskoj je na raspolaganju 10,7 milijardi eura kojima se žele stvoriti nova radna mjesta, izgraditi snažnije gospodarstvo i stvoriti ravnopravnije i uključivo društvo“, naglašava Savić.