Foto: Hina

NJEMAČKA je ove godine na udaru nezapamćenog vala industrijskih akcija, tvrdi konzervativni ekonomski think-tank.

Prema podacima poslodavcima sklonog Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u Kölnu, ukupan broj dana koje su ljudi proveli u štrajku ove godine već je dvostruko veći od ukupnog zbroja za 2014., zbog čega bi najveća europska ekonomija mogla postaviti novi rekord u broju industrijskih akcija, piše DW.

Hagen Lesch iz IW-a, rekao je za dnevni list "Rheinische Post" da je od siječnja do sredine svibnja u Njemačkoj zabilježeno 350,000 tisuća dana štrajka (riječ je broju ljudi koji su sudjelovali u štrajku, primjerice, tisuću radnika koji štrajkaju pet dana čini 5 tisuća dana štrajka), dok je u čitavoj 2014. godini zabilježeno 150,000 dana.

"2015. bi trebala biti rekordna godina za štrajkove, kao što je to prije bila 2006.," rekao je Lesch citirajući industrijske akcije pilota, strojovođa, poštanskih radnika, odgajatelja u vrtićima, kao i radnika u drugim industrijama.

Prošle nedjelje, nakon 138 sati, završio je najduži štrajk u povijesti njemačkih željeznica. Bila je to osma industrijska akcija strojovođa, koji traže povećanje plaća od pet posto, u deset mjeseci. Deutsche Bahn je zbog kaosa izazvanog štrajkom izgubio oko 750 milijuna eura, navodi jedan stručnjak iz BayernLB banke.

Prijetnje otkazom

Deutsche Welle javlja da vrije i u poštanskom sektoru gdje se pojavljuju optužbe o izazivanju straha i prijetnjama radnicima. Ministar za ekonomiju u vladi Angele Merkel, socijaldemokrat Sigmar Gabriel, zatražio je od izvršnog direktora Deutsche Posta Franka Appela da "zadrži standarde" nakon izvještaja da menadžeri radnicima koji stupe u štrajk prijete otkazom.

Gabriel je zatražio "bezuvjetno poštivanje osobnih i kolektivnih radnih prava," podsjetivši da federalna vlada posjeduje 21-postotni udio u tvrtki, zbog čega prijetnje imaju posebnu težinu, navodi Süddeutsche Zeitung.

Uz izvješća o štrajku djelatnika u vrtićima i najavama novih štrajkova pilota Lufthanse, Deutsche Welle javlja i o industrijskoj akciji  zaposlenika tvrtke čiji djelatnici pune bankomate u Berlinu i okolici, zbog čega građani i turisti nailaze na poteškoće u podizanju novca.

Rastući broj industrijskih akcija je pozdravljen u Francuskoj koja već godinama tvrdi da umjetna depresija plaća u Njemačkoj s ciljem konkurentnosti ruši cijene rada diljem EU, te da se ravnoteža može uspostaviti podizanjem plaća u Njemačkoj, a ne njihovim rušenjem u okolici. Njemačka je početkom godine uvela minimalnu plaću od 8.50 eura po satu na federalnoj razini.