Prema rashodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju 2013. ostvaren je manjim uvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom izvoza roba.

 

Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju 2013. ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije.

 

 

Padaju realne plaće, smanjuje se raspoloživi dohodak, pada osobna potrošnja, a jedino raste nezaposlenost.

 

Industrijska je proizvodnja prošle godine ukupno pala za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je u prosincu pad bio veći od prosječnoga, 2,8 posto. Robni izvoz Hrvatske iznosio je lani oko 68 milijardi kuna, što je gotovo 6 posto manje nego prethodne godine, a uvoz je istodobno pao oko 2 posto.

 

Broj registriranih nezaposlenih u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) je narastao do 385 tisuća.

 

Realni broj nezaposlenih je daleko veća od brojke koju bilježi burza - u prosjeku se 10.000 ljudi mjesečno briše iz evidencije, što je oko 120.000 ljudi na godišnjoj razini, a tom broju treba pribrojiti i sve one koji su ranijih godina izbačeni s burze ili se na nju nikad nisu ni prijavili.

 

Maras: Očekujem rast BDP-a na kraju ove godine

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je danas u Zadru kako očekuje da će Hrvatska na kraju ove godine imati rast BDP-a, što je i njegov komentar na procjenu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je BDP u četvrtom kvartalu prošle godine pao 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2012.

Tijekom obilaska Sajma zadruga hrvatskih branitelja ministar Maras novinarima je rekao kako nakon pet godina svi koji rade predviđanja, pa i institucije EU, očekuju da će Hrvatska na kraju ove godine imati rast BDP-a. "Upravo to je ono što i ja očekujem i to me veseli. Možda u ovom trenutku gospodarska situacija nije prelagana, ima dosta nezaposlenih i svi očekujemo da se stvari pokrenu. ali nakon pet godina ovu godinu ćemo završiti u malom plusu", istaknuo je Maras.

Što se tiče štednje u sklopu najavljenog rebalansa državnoga proračuna, kazao je da će biti rezanja u svim resorima, pa tako i u njegovom. "Bitno je da napravimo ono što Hrvatskoj treba, a to je da pokažemo da idemo u smjeru manjeg deficita te da se ne zadužujemo unedogled i da vraćamo dugove", poručio je Maras.

 

 

Pad BDP-a od 1,2 posto u posljednjem kvartalu 2013. i jedan posto na međugodišnjoj razini za potpredsjednika Vlade Branka Grčića bio je očekivan, a kao ključni problem vidi izostanak investicija u privatnom sektoru.

"Još uvijek neslužbene procjene za 2013. govore da je sve bilo u okvirima očekivanoga. Pad za 1,2 posto u četvrtom kvartalu možda je nešto lošiji od onoga koji su prognozirali analitičari", rekao je Grčić novinarima u Vladi.

Dodao je da je privatni sektor očito opet zakazao, jer je država ponovila investicijski plan iz 2012., te naglasio da se Vlada nizom mjera trudi pokrenuti privatne investicije bez kojih nema gospodarskog rasta.

Grčić smatra da blagi oporavak industrijske proizvodnje u zadnjem kvartalu prošle godine može biti dobar znak za ovu godinu. "Ima naznaka optimizma za 2014., ali teško je očekivati rast ako za više od dva postotna poena smanjujemo javnu potrošnju, koja je u 2013. jedina doprinosila BDP-u", kazao je Grčić.

Podsjetio je da je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita, koja će državne rashode srezati za gotovo 8 milijardi kuna, što znači isto toliko manju agregatnu potražnju, a onda i manje šanse za gospodarski oporavak. "Računamo nešto s oporavkom Europe i izvoza. Ako bi zajedno s tim privatni sektor krenuo u investicije, mogao bi donekle neutralizirati manju javnu potrošnju", kazao je Grčić.

 

Proračun se opet krpa preko leđa građana

Na opasku da je sve do polovice 2013. obećavao promjenu trendova, Grčić je odgovorio kako se oporavak trendova vidi iz usporavanja pada. "Ono što je na kraju 2012. bio pad od 2,2 posto, sada je 1,2 posto, a ono što je lani bilo minus 1,9 posto, sada je minus 1 posto. Taj je trend lagan, ali oporavak se vidi", tumači potpredsjednik Vlade.

Priznao je da su očekivanja Vlade bila veća, ali i naglasio da su Hrvatsku cijelo vrijeme pratili problemi. Turistička sezona i industrijska proizvodnja bile su jedine komponente agregatne potražnje koje su rasle, dok su sve ostale padale.

Na pitanje hoće li se skorašnjim rebalansom proračuna smanjiti rodiljne naknade, odgovorio je kako misli da smanjivanje tih naknada nije planirano. Potvrdio je da se razgovara o vraćanju zdravstvenog doprinosa s 13 na 15 posto, te da to ne bi bila mjera samo za jednu godinu, nego stalna mjera "u smjeru zatvaranja rupe u proračunu zdravstva".

 

I dok Grčić zamjera što nije došlo do procvata privatnog poduzetništva, proračunske se rupe opet planira krpati preko leđa građana. Vladajući kažu kako će teret porasta zdravstvenih doprinosa snositi poslodavci, a ne radnici, no nitko pritom ne računa koliko će radnih mjesta time biti zatvoreno, jer mnogi mali privatni poduzetnici ionako jedva krpaju kraj s krajem i jedva uspijevaju isplatiti plaće radnicima.

 

Saborska oporba: "Nesposobni su, autistični"

Neslužbeni podatci o padu BDP-a u 2013. nisu iznenadili saborsku oporbu, koja tumači da se radi o posljedicama izostanka reformi, a bolje rezultate ne očekuje ni u ovoj godini.

"Građani, nažalost, mogu očekivati nastavak recesije, koja u Hrvatskoj vlada već deveti kvartal zaredom i oni postaju žrtve eksperimenata nesposobne vlasti koja nikoga ne sluša", komentirao je laburist Dragutin Lesar podatke o padu BDP-a za 1 posto u 2013. i 1,2 posto u posljednjem kvartalu prošle godine.

Vladu je optužio da "uporno forsira ekonomski model koji se već devet kvartala pokazuje kao potpuno neuspješan i uvodi nove eksperimente, kao u zdravstvenom sustavu kojega su u potpunosti uništili, da bi sad došli do onoga na što ih se cijelo vrijeme upozoravalo".

"Nesposobni su, autistični jer ništa ne čuju i jedina šansa je da im se veli - ljudi, ovo vam je posljednje upozorenje, okupite stručnjake i dajte im da upravljaju ekonomijom jer to doista ne znate", dodao je Lesar.

 

Šuker: Praktički nema niti jedne suvisle točke koja bi nam garantirala da će 2014. dati bolje rezultate

Pad BDP-a očekivan je i za Ivana Šukera (HDZ), koji podsjeća da je Vlada kod donošenja proračuna za 2013. ignorirala upozorenja da se radi o lošim makroekonomskim procjenama.

"Nama to uopće nije nešto neočekivano, mi o tom iznosu govorimo praktički već preko godinu dana i, nažalost, dogodilo se ono što smo predviđali", rekao je Šuker.

Upozorio je da će loši pokazatelji s kraja 2013. utjecati na ovogodišnji proračun, koji je rađen na lanjskoj projekciji rasta od 0,2 posto.

"Sad već imate jedan totalno krivi ulaz u 2014., krive pretpostavke, a to vam automatski tangira i 2015.", uvjeren je Šuker, koji tumači da su loši pokazatelji rezultat izostanka reformi i "nečinjenja vlade u protekle dvije godine".

"Kad pogledate točke dnevnog reda koje je ova Vlada predložila Saboru u protekla dva mjeseca, onda ćete vidjeti jedan nerad. Praktički nema niti jedne suvisle točke koja bi nam garantirala da će 2014. dati bolje rezultate", kazao je Šuker. Dodao je da rast u ovoj godini može biti jedino "posljedica inercije našeg okruženja, ali nikako nekakve suvisle politike ove Vlade".

Karamarko: Vlada guši poduzetnike, guši potrošače, zatvaraju se radna mjesta

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je večeras kako je pad BDP-a u četvrtom tromjesečju predvidiv i predstavlja smjer koji je sadašnja Vlada "trasirala svojim nečinjenjem i nekonstruiranjem niti jedne prave inicijative u gospodarstvu".

"Vlada guši poduzetnike, guši potrošače, zatvaraju se radna mjesta, nema izvoza dok se pojačava uvoz i to je normalno. To je katasrofa za zemlju koja ima ovakve potencijale", rekao je Karamarko novinarima uoči večerašnje tribine u Društvu književnika Hrvatske (DHK), odgovarajući na novinarski upit o padu BDP-a za 1,2 posto u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju i 1 posto u 2013. u odnosu na godinu prije.