Foto: Hina, Index

STIGLO je redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama (CRO Demoskop) provedeno u razdoblju između 3. i 5. studenog koje otkriva zadržavanje visoke prednosti desne koalicije okupljene oko HDZ-a u odnosu na suparnike s druge strane političkog spektra, javlja HRT.

U kratkom rezimeu, SDP u odnosu na prijašnji mjesec bilježi rast izborne podrške, dok je potpora OraH-u Mirele Holy u blagom padu. Hrvatski laburisti i dalje "skakuću po dnu" i imaju izbornu potporu od oko 2 posto. U prvom mjesecu postojanja Reformisti bilježe pad potpore.

SDP zabilježio najveći međumjesečni rast rejtinga u posljednjih godinu dana

Prema rejtingu stranaka vodstvo je zadržao HDZ ispred SDP-a i OraHa. HDZ početkom studenog bilježi izbor od 25,9 posto (25,5 u listopadu), a SDP od 21,7 posto (20,1 posto u listopadu) što predstavlja najveći međumjesečni rast kojeg su socijaldemokrati zabilježili u posljednjih godinu dana.

Na nacionalnoj razini izborni prag trenutačno prelaze još samo OraH, koji drži solidno treće mjesto i HNS čija ovomjesečna izborna potpora iznosi 3 posto (2,7 posto u listopadu).
Na začelju je HSS s 2,8 posto (prije mjesec dana 2,4 posto).

Hrvatska zora najviše profitirala

Uspješnom se pokazala predsjednička kampanja Milana Kujundžića čija strana Hrvatska zora sada ima 2,7 posto izborne potpore (prije pola godine bila je na 1 posto). Autori istraživanja ocjenjuju da je Kujundžićeva stranka najviše profitirala od izborne (pret)kampanje za predsjednika Republike.

Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: Hrvatski laburisti (2,2%), NL Milana Bandića (2,0%), HDSSB (1,9%), HSP Ante Starčević (1,8%), Hrast (1,3%), HSP i NL Ivana Grubišića (po 1,1%),  IDS, HSLS i HSU (po 0,9%) i Narodna stranka-Reformisti (0,8%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,6%. U ovomjesečnom su istraživanju dobitnici (stranke s povećanjem izbora u odnosu na prošli mjesec): SDP (+1,6 postotnih poena), HDZ, HSS, Hrvatska zora i NL Ivana Grubišića (sve liste s +0,4), HNS i Laburisti (+0,3). S druge strane najveći je pad zabilježio Orah (-1,7 poena), a slijede Hrast (-0,7), HSP (-0,6),  HSP A. Starčević i Reformisti (-0,3).

Koalicija HDZ-a i dalje ispred SDP-a

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31 posto (prema 30,05 iz listopada), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 25,0 posto na drugom mjestu (u rujnu 23,3%). Slijede stranačka lista OraH koja je s 15,7 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 17,4 posto. Savez za Hrvatsku s izborom od 5,9 posto drži četvrto mjesto. NL Milana Bandića bilježi izbor od 2,3%, a Hrvatski laburisti 2%.

Pad podrške i Josipoviću i Grabar Kitarović

Predsjednik Ivo Josipović i nadalje slovi kao najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,8% (prošli mjesec 32,2%). Drugo mjesto zauzima Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u listopadu 12,2%). Kolinda Grabar Kitarović je i dalje treća ali sada s izborom od 7,7 posto (prošli mjesec 8,8%), a Milan Kujundžić je skočio na četvrto mjesto s izborom od 4,8 posto (prije mjesec dana 2,4%). Slijede Tonino Picula s 3,1%, M. Bandić s 3,0% (prema 5,4% iz listopada), R. Tomašić (2,9%), Z. Milanović (2,6%), A. Plenković (1,8%) i T. Karamarko (1,8%).

Karamarko nakon četiri mjesece ponovno preuzeo titulu najvećeg "negativca"

Na vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nakon četiri mjeseca vratio se Tomislav Karamarko: za 31,8 posto hrvatskih građana/ki on je najnegativniji političar (prije mjesec dana 30,9%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 28,9 posto (prema 32,1% iz listopada). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 10,7%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,8 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sanader (5,1%), M. Bandić (2,4%), M. Lovrić Merzel (1,2%), S. Linić (0,8%), K. Grabar Kitarović (0,7%) i N. Vidošević (0,6%).

U posljednjem istraživanju afera Agram (uhićenje M. Bandića i njegovih suradnika) najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 37 posto hrvatskih građana/ki. Slijede događaji oko prosvjeda branitelja s izborom od 26,4 posto, dok je gospodarska kriza izbor 16,4 posto hrvatskih građana/ki.

Vladi potpora 20 posto birača, ocjena dovoljan

Vlada RH u tridesetčetvrtom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 20 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 21,1%), dok vladinu politiku ne podržava 66,9 posto građana (prema 66,6 iz listopada) uz 13,1 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima lijeve koalicije (SDP 2,84; HSU 2,75; IDS  2,50; HNS 2,46), dok je najlošije prošla među biračima desnih stranaka (Hrast 1,75; HSP A. Starčević 1,64; HSP  1,57; Hrvatska zora 1,56; HDZ 1,55). Predsjednik republike je ocijenjen s 3,20 (najviša ocjena među glasačima SDP-a 4,33; najniža ocjena među biračima Hrvatske zore 2,0). Najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj je rad dobilo 2,03 (najviša ocjena među glasačima SDP-a s 2,68; najlošija ocjena među biračima HDSSB-a 1,67).