Foto:Tomislav Krišto, Damjan Tadić, Davor Pongračić/Cropix

PREMA novom CRO-Demoskopu, mjesečnom istraživanju agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama za studeni, Ivo Sanader je najnegativniji političar u Zemlji, Radimir Čačić drugi, a vrlo brzo im se približava aktualni ministar financija Slavko Linić.

Događaj mjeseca: Oslobađanje Gotovine i Markača

Oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču najznačajniji su događaji mjeseca za 61,7 posto hrvatskih građana/ki što je ujedno i najveći izbor nekog događaja od početka mjerenja (od siječnja 2004. godine). Osuđujuća presuda bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu najvažniji je događaj za 6,2 posto građana/ki, dok je ostavka prvog potpredsjednika Vlade Čačića zbog presude Višeg suda u Mađarskoj bila izbor za njih 2,9 posto. Tako su ove tri presude, svaka na svoj način, politički označile protekli mjesec u našoj zemlji.

SDP stoji najslabije od parlamentarnih izbora

Istraživanje provedeno točno godinu dana od izborne pobjede lijeve koalicije pokazuje kako postojeća Vlada bilježi pad potpore i pad ocjene za njezin rad, dok glavna stranka vladajuće koalicije bilježi pad potpore. SDP početkom prosinca bilježi i najslabiji rezultate od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 26,5 posto (prema prošlomjesečnih 27,3, ili najviših 34 posto iz veljače ove godine). Unatoč ovom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspio zabilježiti veći izbor koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,3 posto (prema 19,2 iz studenog). Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 10,2 posto (prema 9,6 posto iz studenog), što je ujedno i najviša potpora ovoj stranci. HNS je na četvrtom mjestu s vrlo sličnim rezultatom iz studenog (sada 3,3 posto prema prošlomjesečnih 3,2). HSS je na petom mjestu s izborom od tri posto. Tri su se stranke stisnule između dva i tri posto (HDSSB 2,8, NL Ivana Grubišića i HSP dr. Ante Starčević 2,1). Slijede četiri stranke s izborom između jedan i dva (HSP, HSU HSLS, IDS,). Sve su ostale stranke zabilježile skupni izbor od 2,8 posto. Još uvijek je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (21,8 posto), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 38,2 posto izbora (prošli mjesec 36,9) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 8,5 posto (prošli mjesec 7,7), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od 7,4 posto (prošli mjesec 8,2). Željko Rohatinski je sad na četvrtom mjestu s izborom od 3,4 posto (prije mjesec dana 4,3), a slijedi čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko s izborom od 3,3 posto (prema 2,8 iz prošlog mjeseca). Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Ivan Grubišić (3,2 posto), Slavko Linić (2,9 posto), Vesna Pusić (2,5 posto), Jadranka Kosor (1,7 posto), te Ruža Tomašić i Radimir Čačić (oboje po 1,1 posto).

Najnegativnije osobe: Sanader, Čačić i Karamarko

Osuđujuća presuda bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu pogurala ga je na vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 19). Bivši potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke prouzrokovane preinakom sudske presude za nesreću u Mađarskoj pao na ljestvici negativnog doživljaja i sad je s izborom od 18,9 posto na drugom mjestu (u studenom je bio prvi s izborom od 27,2). Slijedi predsjednik vodeće opozicijske stranke Tomislav Karamarko koji je negativan izbor za 15,9 posto građana/ki (prije mjesec dana 15,7), dok su na četvrtom mjestu "svi političari" koji su negativan izbor 11,7 posto hrvatskih građana/ki. Na petom je mjestu Zoran Milanović kojemu je vidljivo poskočio izbor za najnegativnijeg političara u posljednjih mjesec dana (s prošlomjesečnih 5,3 na sadašnjih 8,1 posto). Najveći skok negativnog izbora zabilježio je ministar financija Linić s 1,9 posto s početka studenog na 6,1 iz prosinca. Među prvih deset negativnih političara još su Željko Kerum (4,2 posto), Vladimir Šeks (tri posto), Jadranka Kosor (1,2 posto) i Ivo Josipović (0,9 posto).

Redoslijed na vrhu pozitivnog i negativnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 67,2 postotna poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 80,3 posto građana/ki (prema 78,1 posto iz studenog), dok je negativan za 13,1 (prije mjesec dana 13). Zoran Milanović je pozitivan za 50,7 posto ispitanika/ca (u studenom 55,7), a negativan za 37,3 posto (u studenom 34,3). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 13,4 postotnih poena.

Tomislav Karamarko pozitivan je 20,8 posto građana/ki (u studenom 21,9), dok je za njih 62,8 posto negativan (u studenom 62,4). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan za 42 postotnih poena (prije mjesec dana 40,5). Novog je šefa HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio samo bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 48,9 postotnih poena (prije mjesec dana 50,1). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 19,3 posto (prije mjesec dana 20,3), a negativan 68,2 (prije mjesec dana 70,4). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Dragutina Lesara (netto pozitivan 43,6 postotnih poena), predsjednika Sabora Josipa Leku (45,5), a sličan rezultat bilježi i Ivan Grubišić (36,7). Nešto slabiji rezultat bilježe Ruža Tomašić (9,7) i Branko Hrg (7,9).

Pad podrške Vladi od veljače pao za 30,2 posto

U posljednjem istraživanju uz tri presude još su neki događaji zabilježili nešto češći izbor za događaj/temu mjeseca: pronalazak posmrtnih ostataka Antonije Bilić (6,1 posto), gospodarska kriza u zemlji (5,9 posto), najava poreza na nekretnine i sukobi u Vladi zbog poreza (2,8 posto), najava objave registra branitelja (1,6 posto), štrajk nastavnika i medicinskih sestara (1,4 posto).

Vlada RH početkom prosinca uživa potporu 37,5 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 39,1), dok Vladinu politiku ne podržava 46,9 posto građana (prema 44,5 iz studenog) uz 15,6 posto neodlučnih. U odnosu na prošlomjesečne rezultate zabilježen je rast među nepodržavateljima politike Vlade (od 2,5 postotnih poena). U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na 39,1 posto.