Montaža: Index

BORIS LALOVAC, predizborni ratnik protiv banaka, koji u slobodno vrijeme obnaša dužnost ministra financija, osim što ratuje s bankama, zaratio je i s vlastitom strukom, i logikom.

Lalovac se ovog tjedna proslavio izjavama u kojima se čudi da hrvatski građani plaćaju daleko veće kamate nego što su u Europi, pa ga je iznenadilo kad je u razgovoru sa svojim češkim kolegom doznao da su tamo kamate 1,5 do 2 posto.

Kreditni rejting države dva puta rušen za vrijeme SDP-ove Vlade

"U Hrvatskoj su od 6 do 8 posto. Mislim da su se oni trebali zapitati zašto su kamatne stope puno veće nego što imaju njihovi konkurenti u europskim zemljama.", rekao je Lalovac.

Kamatne stope u Hrvatskoj su znatno veće upravo zbog Lalovca i njegovih prethodnika, jer kamate koje plaćaju građani ovise o kreditnom rejtingu zemlje, koji je u padu zbog bjesomučnog zaduživanja kako bi se nahranila kasta uhljeba.

Sve tri glavne rejting agencije snizile su kreditnu ocjenu Hrvatske, nakon što su uvidjele da Vlada ne planira promijeniti dosadašnji način funkcioniranja zemlje, koji se uglavnom zasniva na zaduživanju, kojim se financira ostanak na vlasti.

Milanovićeva vlada vođenje države preuzela je krajem 2011. godine. Agencija Fitch Ratings dva puta im je 2012. godine progledala kroz prste i zadržala kreditni rejting za zaduživanje u stranoj valuti BBB-, koji je Hrvatska imala od 2001. godine. Nakon toga u rujnu 2013. dolazi do rušenja rejtinga na BB+, da bi ga u kolovozu 2014. godine srušili na BB, a ovo ljeto još dodali "negativne izglede".

Slično je postupila i agencija Moody's, koja je u veljači 2013. srušila rejting na Ba1, sa Ba3 koji smo imali još od 1997. godine.

Standard & Poor's također je pričekao da vidi kako nova Vlada "diše", te su rejting prvi puta srušili u prosincu 2012., na BB+, da bi ga u siječnju 2014. dodatno smanjili na BB.

Sve tri agencije kao slabosti uglavnom navode nedovoljno provođenje reformi, čime rastući javni dug postaje neodrživ.

I kako sad taj kreditni rejting države utječe na kamatne stope koje plaćaju građani, pita se negdje naš ministar Lalovac.

Što slabiji rejting države - to veće kamate na kredite

Kod formiranja kamatnih stopa u obzir se uzima više faktora: kamata koju banke plaćaju na depozite i druge izvore sredstava, operativni trošak, zarada te rizičnost plasmana.

U rizičnost plasmana ulaze rizičnost pojedinog klijenta, ali i rizik države u kojoj klijent banke radi ili posluje, ako se radi o pravnoj osobi.

I dok su svi ostali faktori koji utječu na kamatne stope koje plaćaju građani u padu, premija rizika kojom se pokriva rizik zemlje ostala je i dalje visoka.

Kretanje premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodišnje obveznice (Izvor: HNB)

Trenutno premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku iznosi 255 baznih bodova, odnosno 2,55 posto, a upravo je to cijena koju banke trebaju uračunati u kredit ako ga žele osigurati. Premije u zemljama o čijim kamatama Lalovac mašta su daleko manje.

Kao što je vidljivo na priloženim grafikonima, što zemlja ima slabiji kreditni rejting, to su kamate na kredite veće. Ta veza posebno je izražena kod stambenih kredita i kod kratkoročnih kredita poduzećima.

Veza između kamatnih stopa na stambene kredite i rejtinga (Izvor: HNB)