Foto: Hina

VLADA je na današnjoj sjednici predložila izmjene i dopune proračuna za 2013. godinu. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je kako je do rebalansa došlo jer su drugi put umanjenje projekcije gospodarskog rasta.

"Nakon što je u drugom tromjesečju BDP porastao za 0,2%, čekaju se još projekcije za treći i četvrti kvartal. Projekcije nekih institucija i dalje se kreću u negativnom predznaku od 0,2 do 0,7 posto", rekao je Linić i dodao kako je prihod smanjen u odnosu na planirani i to ponajviše u stavci planiranog prihoda od PDV-a za 1,6 milijardi kuna. "Evidentno da je značajan utjecaj imala promjena sustava obračuna PDV-a jer je izgubljen cijeli kolovoz i to zato jer je sav uvoz koji je bio u tom mjesecu naplaćivan tijekom sljedeća tri mjeseca", istaknuo je Linić.

Ministar financija je istaknuo i kako je mjera potpore gospodarstvu - nulta stopa poreza na dobit - smanjila prihode za 890 milijuna kuna te je to je razlog zbog čega su za 2,8 milijardi smanjeni prihodi.

Rashodovna strana bilježi porast, ali samo kod sanacije zdravstvenih ustanova za 3,3 milijarde, tvrdi Linić. "Određeni rast imamo zbog pitanja indeksacija mirovina, a također i kod socijalnih izdataka pa su to iznosi koje smo pokrili s porastom rashoda. Što se tiče prekoračenja plaća, u obrazovanju i MUP-u, nismo imali prekoračenje koje smo prikazali na rashodovnoj stani jer su svi ostali smanjili rashode pa smo preraspodjelom pokrili izdatke. Prema tome, 1,6 milijardi u sve ove tri stavke pokrili smo preraspodjelom tako da one nisu imale utjecaj na rast rashoda", pojasnio je Linić.

"Kad promatramo rebalans i izuzmemo sanaciju zdravstva, vidimo da je Vlada uspjela iskontrolirati rashodovnu stranu. Vlada je svojim mjerama kontrole rashodovne strane uspjela spustiti ispod 3 posto deficita no na žalost zbog sanacije zdravstva penjemo se na vrlo visokih 4,8 posto deficita", istaknuo je ministar financija.

Linić je pojasnio i kako se deficit bilježi i kod izvanproračunskih korisnika kao što su ceste i vode. Ukupno se bilježi 5,5 posto deficita.

"Svi poticaji koje smo dali gospodarstvu su manjak u našem proračunu“, rekao je Linić i naglasio da nemamo još naznaka gospodarskog oporavka. Vlada je uspjela kontrolirati tradicionalne rashode u proračunu, a to su plaće, subvencije, i kad promatramo to onda smo ispod tri posto deficita. Kontrola rashodovne strane i svaka nova reforma nosi nove gubitke u proračunu i nove rashode i to je ono što bez gospodarskog rasta nismo u stanju smanjiti.

"Poštovani ministre, ovo još uvijek nisu reforme već dugovi koji se moraju vraćati, a alternativa je gurnuti glavu u pijesak", poručio je premijer Milanović nakon Linićevog izlaganja.

Vlada u sljedećoj godini planira prihod od 113,1 milijardi kuna

Vlada je predstavila prijedlog proračuna za 2014. te projekcije za 2015. i 2016. godinu.

Prihodi državnog proračuna za 2014. planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna, rekao je na današnjoj sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić predstavljajući prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. godinu.

Vlada u 2013. predviđa rast BDP-a za 0,3 posto, u 2014. 1,4%, a u 2015. i 2016. ubrzanje gospodarskog rasta na 2,2 posto odnosno 2,5 posto. Planirani prihodi su 113,1 milijardu za 2014. godinu., za 2015. projekcije iznose 118, 3 milijarde, a za 2016. 122,8 milijardi.

Na takvo kretanje prihoda osim gospodarske aktivnosti utjecat će PDV: povećanje međustope s 10 na 13 posto, cjelogodišnji učinak fiskalizacije, povećanje trošarina na duhan, cjelogodišnji učinci izmjena u trošarinskom sustavu u 2013., povlačenje dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu i pojačana naplata starih dugovanja.

Porezni prihodi projicirani su u iznosu od 63,9 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2014. planirani su u iznosu od 130,5 milijardi, što predstavlja povećanje od 3,7 milijardi kuna. A u odnosu na novi plan 2013. u 2014. godini potrebno je osigurati dodatna sredstva za sljedeće kategorije rashoda: financijski rashodi odnosno kamate u iznosu od 1,6 milijardi kuna, doprinos proračunu EU od 1,8 milijardi kuna, i rashodi povezani uz financiranje projekata iz EU fondova u iznosu od 2,5 milijardi kuna.

Povećanja se mogu pokriti samo gospodarskim rastom, rekao je Linić i naglasio da su daljnja smanjenja na plaćama subvencijama i materijalnim rashodima praktički nemoguća.

Nove nesuglasice SDP-a i HNS-a oko izmjena Zakona o PDV-u

Izmjene Zakona o porezu na dohodak dovele su do nesloge na sjednici Vlade između SDP-a i HNS-a.

Ministar financija Slavko Linić naveo je obvezu podnošenja porezne prijave onih koji prelaze poreznu osnovicu za oporezivanje, a drugi dohodak se oporezivao s 25 posto. Sada će to biti s 12, 25 i 40 posto.

"S ovakvim prijedlogom podnošenja porezne prijave, onda se ovisno o poreznim osnovicama oporezuje građane s 12, 25 i 40. To je značajno više za sve one menadžere u trgovačkim društvima, posebno u poslovnim bankama, koje su imale visoke bonuse, visoke nagrade, a koje su nagrade uvijek prikazivale kao drugi dohodak", rekao je Linić.

Rezerve je izrazila potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jer tu vidi udar na srednji sloj tj. one koji zarađuju oko 10 tisuća kuna.

"Postoji određena opasnost da se na udaru nađe upravo srednji sloj, koji je, kao što je poznato, za svaku državu, ključni i stabilizator i motor", rekla je Pusić.

U raspravu se upleo i premijer Zoran Milanović. "Živjeli smo bez ovoga 100 godina, po meni pogrešno jer je to bio prostor za, nije ispravno reći, bogaćenje, to nije bogaćenje, međutim, tu se ipak radi o višem srednjem sloju čiji poslodavci su na ekstra prihode i ekstra plaće, ako ćemo biti potpuno otvoreno, plaćali puno manju poreznu stopu. Ali vi ste sudjelovali u radnoj skupini, ministre. To je sve dogovoreno na radnoj skupini", kazao je Milanović te prozvao ministra gospodarstva za objašnjenje.

"Ali ja nažalost, u Ministarstvu gospodarstva prijedloge ovog zakona nisam vidio, nego smo ih dobili u utorak u kasnim večernjim satima", odgovorio je Vrdoljak.

Iduće godine moguć javni dug iznad 60 posto

Rebalans i proračun za iduću godinu predstavljeni su danas na sjednici Vlade. Da je stanje teško još jednom su danas potvrdile i brojke koje je iznio ministar financija Slavko Linić. Između ostalog je poručio kako je iduće godine moguć javni dug iznad 60 posto.

Uoči objašnjenja rebalansa te proračuna za 2014. godinu, ali i projekcija za 2015. i 2016. Vlada je dopunila dnevni red.

"Predlažem da usvojimo dnevni red današnje sjednice Vlade s time da predlažem dopunu točkom prijedlog odluke o uvođenje radne obveze doktorima medicine u bolničkim i zdravstvenim ustanovama. Tko je za? Usvojeno", rekao je premijer Zoran Milanović.

Palicu je preuzeo ministar financija Slavko Linić - tema rebalans i proračun. Naglasio je da je drugi puta Vlada umanjila projekcije gospodarskog rasta, a do kraja godine predviđaju rast od 0,2 posto. Smanjenja ima na prihodovnoj strani, rekao je Linić, a kod rashodovne strane naglasio sanaciju zdravstva u iznosu od 3,3 milijarde kuna. "Zbog svega toga penjemo se na visokih 4,8 posto deficita", rekao je Linić naglasivši da to nije sve jer se deficit bilježi i kod izvanproračunskih korisnika kao što su ceste i vode.

"Ukupni deficit za 2013. godinu kad promatramo naš proračun i izvanproračunske korisnike je 5,5 posto", kazao je Linić.

"Ovo još uvijek nisu reforme već dugovi koji se moraju vraćati, obaveze ispunjavati, a alternativa je gurnuti glavu u pijesak. A to nije alternativa", poručio je Milanović.

Kad je riječ o proračunu za iduću godinu, Linić je najavio rast od 1,3 posto i naglasio kako se planira ostvariti 113 milijardi kuna. Ipak rekao je kako se očekuje da će deficit 2014. godine biti pet posto ili 17,5 milijardi kuna.

"U 2014. godini očekujemo i javni dug iznad 60 posto, što je opet problem za Vladu jer osim što se moramo baviti prekomjernim deficitom, morat ćemo se početi baviti i politikom smanjenja duga iznad 60 posto", kazao je Linić. Između ostalog je poručio i da je iduće godine nemoguće smanjenje rashoda na plaćama te naglasio da u 2014. ponovno neće biti novca za božićnice i regrese.

Vlada odbila HDZ-ov prijedlog ustavnih i zakonskih promjena

Negativno mišljenje dala je Vlada na prijedlog zastupnika HDZ-a vezano za ustavne i zakonske promjene, da se u slučaju pokrenutog postupka u nekoj drugoj zemlji EU, njoj daje prednost pred hrvatskim pravosuđem.

"Prijedlog je nevjerojatan, to je autodestrukcija", ocijenio je premijer Zoran Milanović, a resorni ministar Orsat Miljenić naveo je da takvo što ne postoji u niti jednoj članici Europske unije.

Negativno se Vlada izrazila i oko HDZ-ovog apostrofiranja ubojstava iz komunističkog režima. Prijedlog vladajućih je da nema zastare za sva teška ubojstva.