Foto: Facebook

PROBLEMI sa švicarcima potaknuli su raspravu o odnosu banaka i klijenata. Dok korisnici kredita sve više tonu u dužničko ropstvo, a Hrvatska udruga banaka napada profesore koji postavljaju jasna pitanja u vezi poslovanja banaka, HNB ima mogućnost konačno uvesti red u poslovanje banaka.

Drago mi je da je HNB u tom smislu donio Obazac o informacijama prije sklapanja ugovora o kreditu, kojim su banke obavezne detaljnije informirati korisnike kredita o načinima otplate kredita i na konkretnim primjerima pokazati eventualne rizike. Nažalost, HNB je prilično površno odradio ovaj zadatak. Već pri prvom čitanju obrasca uočio sam mnogo nedostataka.

Bit ću praktičan i navesti nekoliko slučajeva s kojima sam se osobno sreo i predložiti HNB-u da dopuni svoj formular.

Banke i ostale financijske institucije bi trebale jasno navesti prilikom sklapanja kredita:

1. koriste li francusku, njemačku ili englesku metodu obračuna dana i prikazati simulaciju što znači korištenje francuske metode u odnosu na ostale.

2. koriste li dekurzivni ili anticipativni obračun kamate

3. ukoliko je kredit vezan uz stranu valutu obavlja li se isplata kredita i uplata anuiteta prema srednjem, kupovnom ili prodajnom tečaju

4. u slučaju akcijske kamatne stope jasno navesti hoće li akcijska stopa biti trajna ili će se u nekom trenutku izjednačiti s redovnom kamatnom stopom i točno kada 5. postoji li obaveza uplaćivanja jednog ili više anuiteta unaprijed

Slijede konkretni primjeri:

1. Splitska banka Societe Generale Group koristi francusku metodu obračuna dana. Ukratko objašnjenje: broj dana u godini može se računati točno prema kalendaru, tako da godina ima 365, odnosno 366 dana u prijestupnim godinama (engleska metoda). A može se broj dana u mjesecu zaokružiti na 30, tj. broj dana u godini na 360 (njemačka metoda). Specifična je francuska metoda koja kombinira obje metoda tako da iznos kamate bude veći. Time korisnici kredita plaćaju za nekoliko eura veći mjesečni iznos anuiteta. Koliko mi je poznato jedino Splitska banka koristi navedenu metodu kod stambenih kredita.

Zabrinjava me što HNB način brojanja dana nije stavio u formular jer je dobro upoznat s činjenicom da Splitska banka koristi francusku metodu. Prije dvije godine osobno sam HNB-u prijavio navedenu banku, ali dobio sam odgovor da je takav način obračuna zakonski dozvoljen, jer zapravo nijedna metoda nije zabranjena. Svoj prigovor na isti problem uložila je i udruga Franak.

2. Dekurzivni ili anticipativni obračun.

Prije mjesec dana jedna osiguravajuća kuća potpisala je sa svojim klijentom, mojim prijateljem, Sporazum o isplati predujma, tj. pozajmicu uz kamatnu stopu 7,5 %. Ne bi bio problem da djelatnica nije klijentu preporučila kredit kao povoljniji od konkurenta zbog niže kamatne stope, bez da je navela da se kamatna stopa obračunava anticipativno, što odgovara uobičajenom dekurzivnom obračunu u iznosu 8,11 %.

U samom sporazumu nigdje nije navedena efektivna kamatna stopa.

3. U ugovoru o stambenom kreditu kojeg sam potpisao stoji: Isplata kredita po kupovnom (nižem) tečaju, a otplata kredita po prodajnom (višem) tečaju. Trenutna je razlika između kupovnog i prodajnog tečaja CHF 0,6 % što je tijekom tridesetogodišnje otplate priličan iznos.

4. Potpisao sam Ugovor o stambenom kreditu s akcijskom kamatnom stopom koja je u godinu-dvije narasla i izjednačila se s redovnom kamatnom stopom. Tijekom uzimanja kredita nisam bio obaviješten da je akcija samo privremena.

5. U ugovoru kojeg sam potpisao stoji da u trenutku uzimanja kredita trebam uplatiti iznos jednog anuiteta, što zapravo znači da svaki anuitet plaćam cijeli mjesec unaprijed.

Dakle, uplatio sam oko 4000 kn prilikom podizanja kredita kao dodatno osiguranje banci (pored zaloga kupljenog stana, životnog osiguranja i jamca-sudužnika) Iako smatram da s bankama trebamo graditi partnerski odnos, moram reći da je moje iskustvo pokazalo da je takav odnos s bankama teško ostvariti.

Kako smatram da matematika i nije toliki bauk, a znanje je moć, u sljedećih desetak dana snimit ću seriju videopredavanja u kojima ću na konkretnim primjerima objasniti razlike između anticipativnog i dekurzivnog obračuna, konformnog i relativnog, jednostavnog i složenog... Što se tiče odnosa banke s klijentima navest ću još samo dva, od brojnih neugodnih primjera s kojima sam se osobno susreo.

Za otplatu kredita odlučio sam se administrativnom zabranom s plaće, što znači da mi na tekući račun sjeda plaća umanjena za mjesečni anuitet. Nakon nekog vremena sam shvatio da mjesečni anuitet trebam platiti tek 29. u mjesecu, a plaća mi sjeda na tekući račun oko 10.

Dakle, banka oko 10. svakog mjeseca skine s moje plaće iznos anuiteta (trenutno oko 3500 kn), prisvoji ga sebi i koristi sve do 29. u mjesecu kad anuitet dolazi na naplatu. Sama zamolba da mi se omogući da plaćam trajnim nalogom 29. u mjesecu, umjesto 10. nije urodila plodom.

Čak sam 3 puta pisao zamolbu i dobivao odbijenicu. Tek kad sam napisao blog u kojem sam opisao nezakonito poslovanje banke i prijavio ih HNB-u banka je bila spremna na razgovor i omogućiti mi moje zakonito pravo da rasplažem svojim novcem 19 dana mjesečno.

Ili što reći o činjenici da sam potpisao trajni nalog za plaćanje računa, a banka ih nije redovito plaćala pa sam dobivao opomene pred ovrhe.

Upravo prošli tjedan ponovo sam dobio 2 opomene za neplaćanje računa koje je banka preuzela na sebe. Banka svoje obaveze zaista obavlja neprofesionalno.

Čak mi nitko iz banke nije znao objasniti zašto se udio otplatne kvote (povrata glavnice) u mjesečnom anuitetu ne povećava iz mjeseca u mjesec, već varira.

Iz svega navedenog, i još brojnih primjera koje nisam naveo, iz vlastitog iskustva mogu reći da je bankarski sektor klijente ne tretira kao partnere, već kao mogućnost za ekstra-profit.

Toni Milun