Foto: Vladislav Bezrukov (Flickr)

NEKOĆ simbol javnog ulaganja u infrastrukturu, legendarne njemačke autoceste u žalosnu su stanju, piše agencija dpa i pita se koliko će novca trebati da ta zemlja vrati poziciju infrastrukturnog svjetskog čelnika.

Golema mreža njemačkih autocesta bila je simbol, a sadašnje loše stanje 12.800 km autocesta znak je propadanja infrastrukture i pokazatelj kolika je to prijetnja rastu najjačeg europskog gospodarstva.

Nastale još tridesetih godina prošlog stoljeća pod Adolfom Hitlerom, njemačke legendarne autoceste simbol su njemačkoga ubrzanog poslijeratnog razvoja. Na toj mreži cesta Nijemci su se hvalili svojim vrhunskim vozilima poput BMW-a, Porschea, Audija i Mercedesa.

No dani bezbrižne vožnje bez ograničenja brzine na dobro održavanim autocestama odavno su prošli. Vozači današnju vožnju opisuju kao stajanje u kolonama po pohabanim cestama i oronulim mostovima uz dugo kašnjenje.

Kolona od Zemlje do Mjeseca i natrag

Njemačka glavna auto-udruga ADAC procjenjuje da je u 2013. takvih kolona bilo ukupno 830 tisuća kilometara, što je gotovo kao udaljenost od Zemlje do Mjeseca i natrag.

Za mnoge Nijemce vožnja bez ograničenja brzine bila je jedna od cijenjenih sloboda u inače veoma reguliranu društvu. Izraz 'Freie Fahrt fuer freie Buerger' (nesputani se građani voze bez ograničenja) od sedamdesetih je krilatica njemačke automobilske kulture i moćnog automobilskog lobija.

No u 2013. broj zastoja na cesti popeo se na 415 tisuća, a zbog sigurnosti, buke i stalne potrebe za popravcima danas na oko 40 posto njemačkih autocesta postoji ograničenje brzine.

"Slabe investicije: to je naša Ahilova peta", kaže Marcel Fratzscher, čelnik berlinskog Njemačkog instituta za ekonomsko istraživanje (DIW).

Jedna petina mreže autocesta i 40 posto mostova u kritičnom su stanju, što je dijelom posljedica višegodišnjeg stezanja fiskalnoga pojasa, kaže se u DIW-ovoj studiji.

Njemačku odluku da ne ulaže u izgradnju i održavanje temeljne infrastrukture iako država ostvaraje proračunski višak često propitkuje ekonomist Paul Krugman uz ocjenu da je tamošnjim političarima ideologija važnija od nasušno potrebnih investicija.