Foto: FAH

VLADIMIR PUTIN našalio se danas u vezi s ulogom Rusije u nastanku ukrajinske krize, rekavši da će Rusi "svladati probleme" koje su "sami stvorili", godinu dana pošto je Rusija pripojila Krim svom teritoriju.

"Svladat ćemo probleme koje smo si sami tako lako stvorili u zadnje vrijeme", obećao je ruski predsjednik smiješeći se pred desetcima tisuća ljudi okupljenih blizu Kremlja u prigodi prve obljetnice potpisivanja ugovora o aneksiji Krima 18. ožujka.

"Dakako, svladat ćemo i sve probleme koje nam žele nametnuti izvana", dodao je odmah, uz uzvike odobravanja mnoštva.

"Uvijek sam vjerovao da su Rusi i Ukrajinci jedan narod. I još tako mislim", prenosi Mashable Putinovu izjavu prije nego je s pjevačicom Larisom Dolinom otpjevao rusku himnu.

Velika fešta za pripojenje koje međunarodna zajednica drži ilegalnim

Obljetnica se ispred Kremlja, gdje je postavljena golema pozornica, obilježava koncertima i govorima dok je 18. ožujka proglašen neradnim danom na Krimu, gdje se održavaju brojne proslave.

Uz zvuke domoljubnih pjesama, više desetaka tisuća Moskovljana, 110.000 po procjeni policije, okupilo se u središtu ruske prijestolnice. Uz ruske zastave mnogi su nosili i transparente s natpisom "Zajedno smo nepobjedivi".

Obilježavanje ove obljetnice počelo je u ponedjeljak 16. ožujka kada je na taj dan 2014. održan referendum o neovisnosti tog poluotoka. Dva dana poslije ruski predsjednik je potpisao odluku o pripojenju Krima Rusiji, zbog čega je Zapad potonjoj uveo sankcije, ocijenivši referendum nezakonitim.

"Neprekidna kampanja zastrašivanja"

No organizacija Amnesty International koja je danas objavila veoma iscrpno izvješće, drži da lokalne vlasti odane Moskvi od tada vode "neprekidnu kampanju zastrašivanja kako bi ušutkale kritičare".

Mjesne vlasti se "koriste širokom lepezom represivnih mjera kako bi ušutkale one koji drukčije misle", istaknuo je direktor nevladine organizacije za Europu i za srednju Aziju John Dalhuisen govoreći o "valovima otmica između ožujka i rujna".

U nepunih godinu dana poginulo više od 6000 ljudi

Referendumom na Krimu koji Kijev i Zapad nikada nisu priznali, počela je godina diplomatskog sukoba kakav nije viđen od Hladnog rata.

Referendum je potaknuo separatističke težnje na istoku Ukrajine, gdje je u oružanom sukobu koji je izbio u travnju 2014. poginulo više od 6000 ljudi.

Krim koji ovisi o Ukrajini što se tiče opskrbe vodom i strujom, nema nikakvu kopnenu vezu s Rusijom i ima galopirajuću inflaciju.