Raste broj žrtava u Ukrajini: Separatisti najavili marš na Kijev, u Odesi proruski aktivisti silom oslobođeni
Foto: Guliver image/Getty images
NEĆEMO stati, poruka je Ukrajinskih vlasti koje su najavile kako će nastaviti akciju protiv proruskih separatista na istoku zemlje.
Separatisti su najavili da će marširati u Kijevu, a premijer Jacenjuk poziva na smirivanje stanja. U eskalaciji nasilja od petka je poginulo više od 50 ljudi. Dok Zapad za to krivi Rusiju, oni se ograđuju. Najavljene su oštrije sankcije Rusiji.
Ukrajinske snage okružile Slavjansk
Ukrajinska vojska okružila je Slavjansk, uporište proruskih separatista na istoku zemlje, a stanovnici strahuju od izbijanja krvavih sukoba. Zasad se čini kako se vojska sprema zauzeti vladine zgrade u manjim gradovima oko Slavjanska, koje drže separatisti.
Nekoliko je osoba, prema medijskim natpisima, ubijeno u jučerašnjim sukobima oko Slavjanska.
Ukrajinske vlasti nastavile su u subotu protuterorističke aktivnosti protiv separatista na području Kramatorska, objavio je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. Potvrdio je da su ukrajinske snage reda zauzele televizijski toranj u Kramatorsku, ali nije dao nikakve podatke o mogućim žrtvama ili pojedinostima akcije. "Aktivna faza operacije nastavljena je u zoru. Ne zaustavljamo se", napisao je Avakov na Twitteru.
Opća mobilizacija separatista u oblasti Lugansk
Snage samoobrane proglasile su izvanredno stanje i punu mobilizaciju u istočnoj oblasti Lugansk. Narodni guverner oblasti Lugansk, Valerij Bolotov, izdao je priopćenje u kojem proglašava izvanredno stanje, piše RT.
Bolotov je naglasio kako Kijev ne želi da se konflikt razriješi mirnim putem.
"Deseci ubijenih u Slavjansku i Kramatorsku, deseci zapaljenih u Odesi. Tako oni poštuju dogovor iz Ženeve", stoji u priopćenju guvernera Bolotova.
Pod izvanrednim stanjem podrazumijeva "potpunu mobilizaciju muške populacije i uvođenje policijskog sata između 23.00 i 06.00 sati". Sve one koji se ne odazovu proglasit će izdajicama.
Bolotov je pozvao sve gradove da naprave stožere za samoobranu kako bi se koordinirala vojska. Pozvao je sve da što prije započnu obranu svojih gradova. Sigurnosnim snagama koji ne pripadaju oblasti Lugansk naredio je da što prije napuste oblast.
Brzezinski: Obama Amerikancima treba govoriti o ukrajinskoj krizi
Američki predsjednik Barack Obama trebao bi što jasnije i što prije Amerikancima reći da je kriza u Ukrajini najveći izazov međunarodnom sustavu od kraja Hladnog rata, rekao je u subotu američki geostrateg i diplomat Zbigniew Brzezinski.
"Predsjednik još nije dao cjelovitu izjavu o tome što je na kocki, zašto smo suočeni s tim problemom, zašto nam je u interesu riješiti ga s Rusima ako je to moguće i zašto, ako pregovori propadnu, imamo obvezu pomoći Ukrajini", piše Brzezinski u američkom časopisu Politico.
Predsjednik iznad svega mora pojasniti zašto ne smijemo tolerirati međunarodni sustav u kojem u zemlje upadaju razbojnici i koje se destabiliziraju izvana, ističe Brzezinski.
On s obzirom na okolnosti i demokratske saveznike podupire dosadašnje Obamine mjere, ali mu zamjera što se nije izravno i smireno obratio američkoj javnosti u vezi s tim pitanjem.
"Nije dao niti jednu izjavu o mogućoj velikoj međunarodnoj krizi. Potrebna mu je potpora Amerikanaca, ali ih mora uvjeriti da je to važno i da njegovo držanje zaslužuje razumijevanje i potporu nacije", istaknuo je Brzezinski koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera.
Po njegovim riječima, SAD treba uvjeriti Rusiju da misli ozbiljno i pregovarati s Moskvom, istovremeno pomažući Ukrajincima ako budu napadnuti. "Ukrajinci će se boriti samo ako znaju da će im Zapad pomoći, osobito oružjem nužnim za uspješnu obranu u gradovima", kaže Brzezinski.
"Oni ne mogu pobijediti Ruse na otvorenom bojnom polju s tisućama tenkova. Mogu ih savladati samo u dugotrajnom urbanom otporu. Trošak rata tada će za Ruse dramatično porasti što će biti politički korisno", smatra on.
Dodao je da Washington s Moskvom treba istovremeno tražiti političko rješenje ukrajinske krize, pri čemu bi uzor mogla biti Finska koja nije članica NATO-a i u dobrim je odnosima s Rusijom.
Brzezinski drži da bi Obama ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu trebao jasno reći kako je SAD spreman iskoristiti svoj utjecaj da neovisna i teritorijalno cjelovita Ukrajina prema Rusiji vodi politiku poput one koju učinkovito provodi Finska: uvažavanje susjeda, gospodarske veze i s EU-om i s Rusijom, nesudjelovanje u vojnim savezima koje Moskva smatra prijetnjom, dok istovremeno širi veze s Europom.
"Finski model mogao bi biti idealan primjer za Ukrajinu, EU i Rusiju", zaključuje Brzezinski.
"Duboko olakšanje" oslobođenih promatrača OESS-a
Vojni promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koje su osam dana u zatočeništvu držali proruski pobunjenici u istočnom ukrajinskom gradu Slovjansku, izrazili su u subotu navečer po dolasku u Berlin "veliko olakšanje".
Njemački zrakoplov sa sedam promatrača OESS-a sletio je u večernjim satima na berlinski vojni aerodrom Tegel, gdje su ih dočekali njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen, danski ministar obrane Nicolai Wammen i njihov češki kolega Martin Stropnicky.
Vođa ekipe OESS-a, njemački pukovnik Axel Shneider, kazao je da je doživio "duboko olakšanje nakon okončanja mučnog zatočeništva".
Europske promatrače i ukrajinske dužnosnike zatočili su proruski separatisti nakon pokretanja ukrajinske ofenzive na Slovjansk.
Ministrica Leyen također je izrazila "duboko olakšanje jer su članovi ekipe OESS-a stigli u Berlin neozlijeđeni i dobrog zdravlja".
Wammen je "potpuno neprihvatljivim" ocijenio činjenicu da su promatrači bili zatočeni kao "taoci", dok je Stropnicky kazao da je "jedinstvo" koje su zemlje OESS-a pokazale bio "najbolji odgovor agresorima koji ne poštuju međunarodne zakone".
Oslobođeni promatrači su kazali da je situacija porastom napetosti postala "gotovo nepodnošljiva", potvrdivši, međutim, da nisu bili zlostavljani.
Vođa proruskih separatista Vjačeslav Ponomarev je zarobljene promatrače prvo nazvao "ratnim zarobljenicima" a potom svojim "gostima" s kojima je proslavio rođendan a potom ih pustio.
Bild am Sonntag: CIA i FBI savjetuju ukrajinsku vladu
Deseci pripadnika obavještajnih službi i savezne policije SAD-a savjetuju ukrajinsku vladu, piše u svom nedjeljnom izdanju njemački list Bild.
Pozivajući se na neimenovane njemačke izvore bliske obavještajnim službama Bild am Sonntag navodi kako agenti CIA-e i FBI-ja pomažu Kijevu da okonča pobunu na istoku Ukrajine te da na učinkovit način ondje upostave sigurnost.
Bild također piše da agenti nisu izravno angažirani u sukobima s proruskim separatistima te da je njihova aktivnost ograničena na glavni grad Kijev.
Agenci FBI-ja pomažu Kijevu i u borbi protiv organiziranog kriminala, prenosi list, navodeći da je specijalizirani tim stručnjaka za financijska pitanja angažiran i u nastojanjima da se otkrije podrijetlo imovine bivšega ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Privremena ukrajinska vlada osnovana je krajem veljače, nakon jednomjesečnog prosvjeda protiv svrgnutoga proruski orijentiranog predsjednika.
Bijela kuća potvrdila je u travnju da je direktor CIA-e John Brennan posjetio Kijev u sklopu radne turneje po Europi, što je službena Moskva osudila.
Jacenjuk: Drama u Odesi dio je ruskog plana za uništenje Ukrajine
Nasilje u Odesi gdje je u petak smrtno stradalo četrdesetak ljudi dio je ruskoga plana s ciljem uništenja Ukrajine, rekao je u nedjelju ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
"Ono što se dogodilo u Odesi dio je plana Ruske Federacije čiji je cilj uništiti Ukrajinu", rekao je Jacenjuk na konferenciji za novinare u Odesi nakon niza sastanaka s predstavnicima mjesnih vlasti i civilne udruge grada.
"Rusija je ovdje poslala ljude da bi stvorili kaos, no zemlja se treba ujediniti i ne dopustiti teroristima koje podupire Moskva da podijele naš narod. Cilj Rusije bio je u Odesi ponoviti ono što se već dogodilo na istoku zemlje. Taj plan financirali su i organizirali profesionalci koji su izmanipulirali obične ljude, no naše jedinstvo bit će najbolji odgovor na postupke terorista", kazao je Jacenjuk.
Najavio je da su nakon događaja 2. svibnja svi visoki policijski dužnosnici grada morali podnijeti ostavke na svoje dužnosti te su na njihova mjesta postavljeni novi dužnosnici. Premijer je izrazio sućut "obiteljima žrtava strašne tragedije" te rekao kako će se "otvoriti istraga da bi se utvrdilo tko nije ispunio svoju zadaću", izvijestio je Reuters.
Istodobno je nekoliko stotina proruskih aktivista opkolilo policijsku postaju u Odesi pozivajući na puštanje privedenih kolega. "Okupili su se ispred zgrade i od nas traže puštanje zatočenih iz zatvora", rekao je glasnogovornik mjesne policije, dodavši da je u petak nakon sukoba proruskih aktivista s pristašama ukrajinskog jedinstva privedeno 170 ljudi, no da ih je u međuvremenu pušteno 70.
Proruski aktivisti zauzeli sjedište policije u Odesi i silom oslobodili uhićene
Više od 2.000 proruskih aktivista zauzelo je u nedjelju sjedište policije u Odesi gdje su postigli oslobađanje uhićenih istomišljenika, javlja agencija France presse.
Masa prosvjednika se okupila nasuprot sjedišta policije tog grada i zatim je u kamionu stigla skupina mladih koji su se tim vozilom probili u sjedište policije gdje su zahtijevali puštanje uhićenih tijekom sukoba u petak kada je u požaru zgrade sindikata poginulo 42 ljudi. Skandirali su zahtjeve za oslobođenjem uhićenih kolega prosvjednika, što su i postigli. Oko 2.000 ljudi je ostalo na ulicama, okruženi specijalnom policijom.
Prema podacima mjesne policije nakon tog napada je pušteno 67 uhićenih u petak, odnosno polovica osumnjičenih koji su uhićeni.
Njemačka poziva na drugi ženevski sastanak o Ukrajini
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozvao je u nedjelju na održavanje druge međunarodne konferencije kako bi se okončala kriza u Ukrajini.
Rekao je da je to predložio u nedjelju u telefonskom razgovoru s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton, američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem, ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
"U mnogim razgovorima koje sam imao u zadnjih nekoliko sati zalagao sam se za održavanje drugog sastanka u Ženevi kao nastavka prvoga", rekao je televiziji ARD prema tekstu intervjua koji će biti objavljen kasnije.
Steinmeier je rekao kako bi svrha takvoga sastanka bila da se "konačno razjasne sporazumi o tome kako možemo okončati ovaj sukob i postupno krenuti prema političkom rješenju".
Sjedinjene Države, Rusija, Ukrajina i Europska unija postigli su 17. travnja u Ženevi dogovor u kojem su zacrtane mjere kako bi se riješila kriza, uključujući razoružanje militanata i nacionalni dijalog o ustavnoj reformi. OESS je zadužen za nadgledanje provedbe sporazuma.
Proruski pobunjenici na istoku Ukrajine odbacili su sporazum. Moskva i Kijev se međusobno optužuju za potkopavanje dogovora.
Ukrajinska vojska okružila uporište proruske pobune Slovjansk
Ukrajinska vojska je presjekla glavnu prometnicu prema gradu Slovjansku, u potpunosti okruživši to uporište proruskih naoružanih pobunjenika na istoku Ukrajine, javlja agencija France presse.
Vojnici su postavili rampu dva kilometra od Slovjanska i pomno filtriraju automobilski promet na toj prometnici prema Donjecku, regionalnoj prijestolnici, stotinjak kilometara južnije.
Tamo je primijećeno sedam oklopnih kola i 20 padobranaca, a podignuti su i šatori, što pokazuje namjeru ukrajinskih vojnika da tamo ostanu.
Grad je u potpunosti okružen, rekla je glasnogovornica pobunjenika.
"Pozivamo dragovoljce da brane Slovjansk", dodala je.
Ukrajinski vojnici kontroliraju i veliku prometnicu između Rostova na Donu i Harkiva, kao i sela na zapadu.
Na manje od pet kilometara od tog uporišta pobunjenika, oni su u petak postavili predstražu, što im je omogućilo stezanje obruča oko Slovjanska.
Rusija ima retoriku inspiriranu Drugim svjetskim ratom
Tijekom događaja u Ukrajini Rusija se odlučila za retoriku nadahnutu traumama Drugog svjetskog rata i ne oklijeva uspoređivati nasilja na jugoistoku zemlje s najgorim nacističkim zločinima.
Od kada je svrgnut ukrajinski proruski predsjednik Viktor Janukovič u veljači, televizija i ruski dužnosnici često spominju fašiste koji, tvrde oni, sada vode Ukrajinu.
Ali njihova retorika se zaoštrila dan nakon požara u kojem je poginulo najmanje 42 ljudi, među kojima više desetaka prorusa u petak u Odesi.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimir Putina Dmitri Peskov je požar u Odesi nazvao "napadom odmazde", i rekao da su ekstremisti spalili žive nenaoružane ljude.
Ruska državna televizija i neki politički dužnosnici su usporedili taj događaj s nacističkim masakrom i nazvali ga novim pokoljem u Katinskoj šumi.
U ožujku 1943. u odgovoru na ubojstvo jednog nacističkog časnika, bjelorusko selo Katin je sravnjeno sa zemljom i stanovništvo masakrirano i 149 stanovnika su živi spaljeni.
"Ono što se dogodilo u Kući sindikata u požaru u Odesi podsjeća na nacističke zločine tijekom Drugog svjetskog rata", rekao je jedan zastupnik.
Predsjednik Vladimir Putin je prvi upotrijebio te termine opisujući napad snaga Kijeva. Taj je izraz kasnije postao uobičajen među ruskim političarima, među kojima je i veleposlanik Rusije u Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin.
Putin u svojim govorima o krizi u Ukrajini često spominje ljudske i materijalne gubitke SSSR-a tijekom Drugog svjetskog rata.
Ruski predsjednik Putin drži da su prozapadne vlasti Kijeva proizašle iz Ukrajinske pobunjeničke vojske koja se borila protiv sovjetske vojske i surađivala s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata.
Visoki ruski dužnosnici su slijedili njegov primjer, poput ministra kulture Vladimira Medinskog koji je na društvenoj mreži Twitter događaje na jugoistoku Ukrajine nazvao "antifašističkim otporom".
Čelnik Konstantin Kalašev, koji vodi Skupinu političkih stručnjaka, kaže da se Moskva upotrebom te retorike igra vatrom i samo će pogoršati napetosti s Kijevom.
Predsjednik OESS-a 7. svibnja stiže u Moskvu
Predsjednik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Didier Burkhalter će 7. svibnja posjetiti Moskvu kako bi pokušao smiriti napetosti u ukrajinskoj krizi, objavio je Kremlj u nedjelju.
"Važno je poduzeti učinkovite međunarodne mjere putem OESS-a kako bi se smirile napetosti u Ukrajini", navodi Kremlj u priopćenju objavljenom nakon telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i njemačke kancelarke Angele Merkel, javlja France Presse.
"Predsjednik Švicarske i trenutačni predsjednik OESS-a Didier Burkhalter će 7. svibnja doći u Moskvu", objavila je novinska služba ruskog predsjednika.
"Vladimir Putin je naglasio potrebu izravnog dijaloga između sadašnjih vlasti Kijeva i predstavnika regija jugoistoka zemlje" gdje traje proruska pobuna.
Putin i Merkel su razgovarali o ukrajinskoj krizi i istaknuli važnost "učinkovite međunarodne akcije" kako bi se smanjile napetosti.
Čelnici su također razgovarali o opskrbi ruskim plinom i njegovom tranzitu temeljem rezultata nedavnog sastanka u Varšavi, javlja Reuters.
U Varšavi je u petak Rusija zaprijetila prekinuti opskrbu prirodnim plinom Ukrajini u lipnju ako ne bude dobila prethodne uplate pojačavši spor između Moskve, Ukrajine i Europske unije oko opskrbe energijom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati